Razlike između izmjena na stranici "Archaeopteryx"

Obrisano 28 bajtova ,  prije 11 godina
m/м
nema sažetka uređivanja
(Taxobox)
m/м
{{Taxobox
| name = ''Archaeopteryx'' | color = pink
| fossil_range = [[Late Jurassic]], {{fossil range|150.8|145.5}}
| image = Archaeopteryx-model-2.jpg
| image_width = 300px215px
| image_caption = Model ''Archaeopteryx lithographica'' izložen u Prirodoslovnom muzeju Oksfordskog sveučilišta (Oxford University Museum of Natural History)
| regnum = [[AnimalAnimalia]]ia
| phylum = [[Chordate|Chordata]]
| classis = [[BirdPtice|Aves]]
| ordo = [[Archaeopterygiformes]]
| familia = [[Archaeopterygidae]]
'''''A. lithographica'''''<small> Meyer, 1861 ([[Biological type|type]])</small>
}}
Práptìca'''Praptica''' ili arheópteriks'''arheopteriks''' (znanstveno ime[[latinski|lat]]. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka Archaeopteryxaarheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.
 
PráptìcaPraptica se razvila od [[dinosaur]]a teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između [[ptica]] i [[gmaz]]ova. Imala je [[krila]] i bila je pokrivena [[perje]]m. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja [[Jura|Jure]]. Nije točno poznato je li arheópteriksarheopteriks mogao zaista letjeti, ili je samo poskakivao naokolo i jedrio sa stabala.
 
Fosilni ostaci sačuvali su osim kostura[[kostur]]a još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa zubima[[zub]]ima u [[alveola|alveoli]], te životinjski rep dug oko 30 cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene. Na ima tri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheópteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda Sauriurae odnosno Archaeornithes. U drugi podrazred Odonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheópteriksa iz razdoblja Krede.
 
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheópteriks, u 2001, je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheópteriksa. (New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17).
549

izmjena