Kopriva – razlika između verzija

'''Kopriva''' (lat. ''Urtica dioica'') je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao [[korov]]. Naziva ju se i velika kopriva, žara te pasja kupina. Raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi. Ima velik [[korijen]]. Stabljika doseže visinu do 150 cm, a listovi du dugi od 3 do 15 cm. [[List]]ovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. [[Cvijet|Cvjetovi]]ovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. CvijetaCvjeta od [[proljeće|proljeća]] do [[jesen]]i, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.

Koprivu su [[stari Grci]] koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Kopriva poboljšava rad [[probavni sustav|probavnog sustava]]. Sadrži [[kalcij]], [[kalij]], [[željezo]], [[fosfor]], vitamine C i A i organske kiseline. Također, u koprivi se nalaze i flavonoidi koji dobro djeluju na rad organizma. Ekstrakt korijena ima mnogo željeza, koristi se protiv opadanja kose i pozitivno utječe na [[krv]]. Od koprive se često priprema čaj i sok te koristi se često u kuhinji. Djeluje kao [[diuretik]] i [[antihemoragik]]. Bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer ponekad mogu nastupiti problemi sa probavnim sustavom i crvenilo kože.

Osim što štiti od bolesti, kopriva može suzbiti lisne uši koje su veliki nametnik voću. Koprive se često koriste kao hrana zečevima i svinjama. Korijen koprive se koristi za dobivanje žute boje. Kopriva se često koriste i u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]], a njezina vlakna su jako hrapava. Od koprive se koristi i u prehrambenoj industriji, npr. u proizvodnji sira yarga, te začinjene varijante gouda sira. Kopriva može poslužiti za pripremanje raznih jela, a u sjevernoj Europi često jedu juhu od koprive.

Tkanina napravljena od koprive je nađena na lokacijama na kojima su živjeli ljudi iz [[brončano doba|brončanog doba]]. Koprivu su koristili i [[stari Rim]]ljani kao hranu i lijek. Siromašni ljudi bi je često jeli u proljeće. U [[germanska mitologija|germanskoj mitologiji]], kopriva je bila simbol boga munje. Prema narodnom vjerovanju, munja nikada neće udariti u koprivu, i od toga dolazi poslovica: ''Neće grom u koprive''.

Koprive se tradicionalno beru na [[Veliki Četvrtak]] i [[Veliki Petak]]. U knjizi [[H.C. Andersen|Hansa Christiana Andersena]] "De vilde svaner" se spominje kako je princeza morala satkati kaput od kopriva da bi razbila urok bačen na njezinu braću. U Ujedninjenom Kraljevstvu se od 1986. održava Stinging Nettle Eating Championship, natjecanje u jedenju kopriva.