Slavonija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: la:Sclavonia |
m robot Dodaje: la:Sclavonia; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
[[
'''Slavonija''' je geografska i povijesna regija u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
== Povijest ==
Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine Panonije, a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Hrvati]] i postaje dio njihovog kraljevstva.
Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od [[1929]]. dio Savske banovine.
Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost [[1991]].,
== Gospodarstvo ==
[[
Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se većinom [[žitarice]] ([[pšenica]] i [[kukuruz]]), [[industrijsko bilje]] ([[šećerna repa]], uljarice, krmno bilje i [[duhan]]), te u nešto manjoj mjeri [[voće]] ([[jabuka|jabuke]], [[kruška|kruške]], [[šljiva|šljive]]).
Slavonske [[šuma|šume]] pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni [[hrast lužnjak]]) .
== Turizam ==
[[
Zahvaljujući brojnim riječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni [[lov]]ni i [[ribolov]]ni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi.
Slavoniju okružuju tri rijeke: [[Sava]], [[Drava]] i [[Dunav]] tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.
[[
[[Baranja]] je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice sa Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode [[Kopački rit]]. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. [[1967.]] god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom.
Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni sa apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na [[lovni turizam|lovnom turizmu]], ribolovu, te [[seoski turizam|seoskom turizmu]] tj. agroturizmu.
Red 33:
*[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: 89,47% [[Hrvati]], 7,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]]
*[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: 83,89% [[Hrvati]], 8,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]]
*[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: 88,68% [[Hrvati]], 6,54% [[Srbi]], 0,92% [[Talijani]],
*[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: 93,98% [[Hrvati]], 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]]
*[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: 78,27% [[Hrvati]], 15,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]]
Red 70:
[[
[[
[[
[[
[[
[[be-x-old:Славонія]]
|