Slavonija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: la:Sclavonia
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: la:Sclavonia; kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:Slavonija.png|thumb|Slavonija]]
 
'''Slavonija''' je geografska i povijesna regija u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Leži između [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica s Mađarskom), [[Sava|Save]] na jugu (granica s [[BiH]]) i [[Dunav]]a na istoku (granica s [[Srbija|Srbijom]]). [[Regija]] je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.
 
 
== Povijest ==
Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine Panonije, a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Hrvati]] i postaje dio njihovog kraljevstva. Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Bitka na Mohačkom polju|bitci na Mohačkom polju]] [[1526]]. regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. 12. ožujka godine 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege, fra Luka Ibrišimović je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]., dolazi pod [[Habsburg|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u Beču. Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867]]. dolazi u ugarski dio monarhije. [[1881]]. [[ Vojna krajina]] se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod Hrvatskom vlašću.
 
Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od [[1929]]. dio Savske banovine. Za vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] spada u njemačku okupacijsku zonu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar [[SFRJ]].
 
Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost [[1991]]., Srpsko stanovništvo osnovalo je vlastitu državu od dijelova istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Autonomna Srpska regija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U svibnju [[1995]]. Zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]]. Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ([[UNTAES]]) [[1996]]., a [[1998]]. vraćena je Hrvatskoj.
 
== Gospodarstvo ==
[[ImageDatoteka:Jutro u Slavoniji.gif|thumb|left|400px|Jutro u Slavoniji]]
Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se većinom [[žitarice]] ([[pšenica]] i [[kukuruz]]), [[industrijsko bilje]] ([[šećerna repa]], uljarice, krmno bilje i [[duhan]]), te u nešto manjoj mjeri [[voće]] ([[jabuka|jabuke]], [[kruška|kruške]], [[šljiva|šljive]]). U istočnom dijelu razvijeno je i [[vinogradarstvo]]. U [[stočarstvo|stočarskoj proizvodnji]] prevladava [[govedarstvo]] i [[svinjogojstvo]]. Razvijeno je i [[ribnjačarstvo]].
 
Slavonske [[šuma|šume]] pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni [[hrast lužnjak]]) . Iskorištavanje [[šuma]], koje je započelo još sredinom 19. stoljeća, i danas je vrlo aktivno, ali zbog nerazvijenosti procesa obrade, ne predstavlja posebno profitabilnu gospodarsku granu.
 
 
== Turizam ==
[[ImageDatoteka:Tree in fog.JPG|thumb|right|400px|Drvo na polju u magli]]
Zahvaljujući brojnim riječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni [[lov]]ni i [[ribolov]]ni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi.
Slavoniju okružuju tri rijeke: [[Sava]], [[Drava]] i [[Dunav]] tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.
 
[[ImageDatoteka:Tree in the sun.jpg|thumb|left|400px|Drvo na polju]]
[[Baranja]] je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice sa Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode [[Kopački rit]]. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. [[1967.]] god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom.
Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni sa apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na [[lovni turizam|lovnom turizmu]], ribolovu, te [[seoski turizam|seoskom turizmu]] tj. agroturizmu.
Red 33:
*[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: 89,47% [[Hrvati]], 7,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]]
*[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: 83,89% [[Hrvati]], 8,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]]
*[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: 88,68% [[Hrvati]], 6,54% [[Srbi]], 0,92% [[Talijani]], 0,90% [[Česi]], 0,26% [[Mađari]], 0,17% [[Albanci]], 0,14% [[Slovaci]]
*[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: 93,98% [[Hrvati]], 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]]
*[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: 78,27% [[Hrvati]], 15,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]]
Red 70:
 
 
[[CategoryKategorija:Hrvatska]]
[[CategoryKategorija:Osijek]]
[[CategoryKategorija:Osječko-baranjska županija]]
[[CategoryKategorija:Valpovački leksikon]]
[[CategoryKategorija:Baranjski leksikon-Geografija]]
 
[[be-x-old:Славонія]]