Propaganda – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
LaaknorBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: nn:Propaganda
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Uklanja: fa:جوسازی; kozmetičke promjene
Red 1:
Naučnik [[Stenli Kaningem]] pronašao je preko stotinu definicija - i došao do zaključka da u medijskom društvu skoro da nema razlike između propagande i [[informacija|informacije]]. Po njegovom mišljenju, propaganda je pojam koji se temelji na [[osećanje|osećanjima]] i u svojoj je suštini „neetičan". Granice između [[spin-doktoring]]a, političkog marketinga i propagande nikada nisu precizno povučene. „[[Laž]], nažalost, jeste jedno od oruđa politike", kaže [[Hajner Gajsler]]. „Ali, granica se prelazi u trenutku kada se okleveta drugi."<br />
[[Propaganda]] je odgovor na jedan od egzistencijalnih temeljnih problema svakog čoveka: šta da učinim da drugi misle onako kako ja želim?
 
I crkva je došla do spoznaje da je ubeđivanje efikasnije od mučenja. Tako je [[papa Grgur XV]] godine [[1622]], osnovao <i>''„Congregatio de propaganda fide"</i>'', društvo za širenje (latinski: <i>''rropagare</i>'') vere među inovernicima u Africi ili [[Vitemberg]]u. [[Kurija]] je dobila zadatak da podvrgne analizi greške u radu misija, da sve učesnike ujednači u pogledu nastupa i mišljenja i da sačini što potpuniju banku podataka o misionarima. To telo i danas postoji.
 
Ako su se ranije odsecali neposlušni jezici, nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] cilj je postao da se oni ukrote. Sa prosvetiteljstvom rasla je potreba za ujednačavanjem javnog mnjenja. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je želeo „da osvoji Evropu ne samo svojim trupama, već i [[agitacija|agitacijom]]", i oformio je svoj <i>''„Bureau de presse"</i>'' u cilju PR-a. Njegov protivnik, knez [[Meternih]], ubrzo je ustanovio da „očigledno živimo u doba propagande", pri čemu je on pod tim podrazumevao „nastojanje" da se „sopstvena ubeđenja i sopstveni način života presade tamo gde do tada nisu postojali". Za Meterniha [[propaganda]] se sastojala u tome da se ne prepusti urednicima „da odlučuju o tome koji će čitaočevi zaključci za istog tog čitaoca biti od koristi, a koji ne". Bezuslovno upravljanje štampom platio je, međutim, neuspehom svoje propagande.
 
Po okončanju drugog svetskog rata „propaganda" nije bila reč sa negativnim konotacijama. Godine [[1953]]. [[Konrad Adenauer]] je ozbiljno razmišljao o osnivanju ministarstva informisanja. Državnom sekretaru Otu Lencu poveren je „kao najhitniji zadatak stvaranja efikasne propagande".
Red 10:
U Kaliforniji [[Arnold Švarceneger|Švarceneger]] je pokazao da je dovoljan faktor „filgud" da se pobedi na izborima. Premijer Italije Berluskoni za svaki svoj pokret ispituje koliko je valjan u smislu PR-a.
 
== Srodne veze ==
* [[Josef Gebels]]
* [[Dezinformacija]]
 
[[categoryKategorija:Propaganda| ]]
[[CategoryKategorija:Društvo]]
[[CategoryKategorija:Mediji]]
[[CategoryKategorija:Politika]]
 
{{Link FA|sv}}
Red 36:
[[es:Propaganda]]
[[et:Propaganda]]
[[fa:جوسازی]]
[[fi:Propaganda]]
[[fr:Propagande]]