Anamneza (medicina) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: he:תולדות החולה |
sa sr.wiki |
||
Red 1:
'''Anamneza''' (''anamnesis'') je riječ [[grčki jezik|grčkog]] porijekla i znači sjećanje. Ona podrazumijeva razgovor sa bolesnikom u cilju prikupljanja svih informacija koje su bitne za otkrivanje stvarne prirode [[bolest|bolesti]] i tačno postavljanje [[dijagnoza|dijagnoze]]. Svi podaci dobijeni na ovaj način, zajedno sa podacima dobijenim tokom fizičkog pregleda i dopunskih ispitivanja, se bilježe u formular koji se zove povijest bolesti.
Postoji više vrsta povijesti bolesti, ali su one ustvari slične. Anamneza u okviru povijesti bolesti sadrži sljedeće dijelove: generalije, glavne tegobe, sadašnja [[bolest]], ranije [[bolest|bolesti]], ispitivanje o sadašnjem stanju (anamneza po sistemima), lična anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiološki podaci i anamnezni zaključak.
Anamneza je osnova i najvažniji dio dijagnostičkog postupka i mnoge [[bolest|bolesti]] se mogu dijagnosticirati već na osnovi dobro uzete anamneze.
[[Category:Medicina]]▼
==Generalije==
Ovaj dio sadrži opće podatke, značajne za administraciju zdravstvene ustanove i vođenje evidencije. On obuhvata [[prezime]] i ime bolesnika, [[spol]], [[datum]] i mjesto rođenja, [[adresa|adresu]] stanovanja, bračno stanje, zanimanje, dan prijema u bolnicu, podatke o tome ko plaća bolničke troškove itd.
==Glavne tegobe==
U ovom dijelu se bilježe dominantne tegobe bolesnika, navedene veoma kratko, tzv. "telegrafskim stilom".
==Sadašnja bolest (''anamnesis morbi'')==
Ovo je jedan od najznačajnijih dijelova anamneze, gdje se vrši razrada glavnih tegoba. U praksi se svakoj tegobi poklanja posebna pažnja i za svaku se bilježe tri bitna podatka: otkad tegoba traje (što je ponekad teško precizno utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i kakav je njihov odnos prema oboljelom organu.
Ukoliko bolesnik iz različitih razloga nije u stanju da sam pruži sve neophodne anamnestičke podatke, onda se isti uzimaju od srodnika ili drugih osoba (heteroanamneza).
==Ranije bolesti (''anamnesis vitae'')==
U ovom dijelu anamneze se bilježe svi važni podaci o ranijim [[bolest|bolestima]] pacijenta, od najranijeg djetinjstva do trenutka prijema u zdravstvenu ustanovu. Postavljaju se pitanja o eventualnim ranijim operacijama, [[povreda|povredama]], bolničkim liječenjima, [[injekcija|vakcinacijama]], preboljenim [[bolest|bolestima]] i sl.
==Ispitivanje o sadašnjem stanju==
U okviru anamneze po sistemima imamo sljedeće dijelove: opće pojave, [[glava]] i [[vrat]], [[respiratorni sustav|organi za disanje]], [[kardiovaskularni sustav|organi za krvotok]], [[gastro-intestinalni sustav|organi za probavu]], [[mokraćni sustav|mokraćno-polni organi]], [[kost|i]], [[zglob|ovi]], [[mišić|i]], [[koža]] i [[živčani sustav]].
U dio ''opće pojave'' bilježe se podaci o nespecifičnim tegobama, koje su karakteristične za veći broj [[bolest|bolesti]] (gubitak [[apetit]]a, malaksalost, slabost, pojačano [[znoj]]enje, promjene u tonu i boji glasa, temperatura, suhoća [[usta]], nesanica).
Usmjerenom anamnezom ''[[glava|glave]] i [[vrat|vrata]]'' se otkrivaju i analiziraju poremećaji na nivou [[centralni živčani sustav|centralnog živčanog sustava]], [[čula]], limfnih čvorova, [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]], [[kralježnica|kralježničnog stupa]] itd. Obično se ispituju sljedeći faktori: glavobolje (kako i kada se javljaju, lokalizacija, širenje, intenzitet, trajanje, propratni simptomi), vrtoglavice (vertigo), stanje i broj [[zub|zuba]], pokretljivost [[vrat|vrata]], stanje [[čula]], eventualno uvećanje limfatika i [[štitna žlijezda|tiroidne žlijezde]], prisustvo boli i sl.
Nakon [[glava|glave]] i [[vrat|vrata]], ispituju se funkcionalni simptomi koji ukazuju na [[bolest|oboljenja]] ''[[respiratorni sustav|organa za disanje]]''. Ovdje se ubrajaju: kašalj, iskašljavanje, osjećaj otežanog [[disanje|disanja]] (dyspnoe), osjećaj gušenja, zvučni fenomeni u toku [[disanje|disanja]] (zviždanje, hroptanje), bolovi u [[grudni koš|grudnom košu]], cijanoza, sekrecija i krvarenje iz [[nos|nosa]], iskašljavanje [[krv|krvi]] (haemoptysis, haemoptoe) itd.
Za anamnezu u dijelu ''[[kardiovaskularni sistem|organa za krvotok]]'' ([[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnog sistema]]) važni su sljedeći simptomi: dispneja, brzo zamaranje, bol iza [[grudna kost|grudne kosti]], napadi noćnog gušenja, osjećaj jačeg lupanja i preskakanja [[srce|srca]], otok na nogama (edem), grčevi, nesvjestice, iskašljavanje [[krv|krvi]], cijanoza, gastrointestinalne smetnje…
Kod ''[[gastro-intestinalni sistem|organa za probavu]]'' ispituju se: smetnje pri [[gutanje|gutanju]] [[hrana|hrane]], poremećaji apetita, mučnina, [[povraćanje]] (vomitus, emesis), regurgitacija, štucanje, [[podrigivanje]], gađenje na [[hrana|hranu]], nadutost, krčanje crijeva, tegobe u predjelu anusa, karakteristike stolice, pražnjenje crijeva (defekacija) itd.
Simptomi važni za ''[[urinarni sustav|mokraćno-polne organe]]'' su: bol u predjelu [[bubreg|bubrega]] ili [[mokraćna bešika|mokraćne bešike]], tegobe pri mokrenju (pečenje, svrab), učestalo noćno mokrenje, promjene u izgledu i količini [[mokraća|mokraće]], [[krv]] u [[mokraća|mokraći]], otoci i sl.
Dio ''[[kost|kosti]], [[zglob|zglobovi]], [[mišić|mišići]] i [[koža]]'' analizira promjene na [[koža|koži]], svrbež, tegobe pri kretanju, bol u [[zglob|zglobovima]] i [[mišić|mišićima]], grčeve, promjene u pokretljivosti, zamaranje, otok, crvenilo i druge slične simptome.
Za ''[[nervni sistem]]'' je važno ustanoviti kako pacijent spava (da li je san zdrav, okrepljujući), da li se javljaju nesvjestice i koliko često, da li su one praćene mučninom i povraćanjem, da li osoba dobro [[vid]]i, [[sluh|čuje]], osjeća [[miris]], [[ukus]] i [[dodir]], da li je prisutna nesigurnost u hodu i stajanju, da li pacijet nosi naočale itd.
==Lična anamneza==
U ovom dijelu anamneze se obično bilježe štetne navike u pogledu pušenja, uzimanja [[alkohol|alkohola]], [[lijek|lijekova]]. Navodi se koliko dugo osoba puši, koliko [[cigareta]] dnevno, kad je eventualno ostavila pušenje; od kada pije, koju vrstu i količinu [[alkohol|alkohola]] konzumira; koje [[lijek|lijekove]] koristi ili je koristila i u kojoj količini i ritmu itd. Također se unose podaci vezani za hobije, kućne ljubimce, neuobičajene navike u [[ishrana|ishrani]], navode se opširniji podaci o zanimanju.
==Obiteljska anmneza (''anamnesis familliae'')==
U obiteljskoj anamnezi se ispituju i analiziraju podaci o [[bolest|bolestima]] u užoj i široj [[porodica|porodici]], koji su često veoma važni za otkrivanje tačne prirode [[bolest|bolesti]]. Posebno su važne informacije o [[bolest|bolestima]] u bližoj [[obitelj]]i (roditelji, braća i sestre, djeca, ujaci, stričevi, tetke). Postavljaju se pitanja o svim [[bolest|bolestima]] za koje naslijeđe igra bitnu ulogu: [[tuberkuloza]], [[dijabetes]], hipo- i hipertenzija, [[bolest|bolest]]i [[srce|srca]], [[tumor|maligniteti]], duhovne bolesti, [[gojaznost]], [[hemofilija]]…
==Socijalno-epidemiološki podaci==
Ovi podaci se odnose na obiteljski, profesionalni, stambeni i materijalni status, tj. na probleme koje bolesnik ima iz jedne od ovih sfera [[život|života]].
==Anamnezni zaključak==
Na osnovu svih prikupljenih podataka i njihove podrobne analize, u ovom dijelu se izvodi zaključak o tome o kojoj se konkretno [[bolest|bolesti]] radi. On nije isto što i [[dijagnoza]], ali ipak mora da bude precizan i realan.
==Izvori==
Ivković-Lazar T, Kovač T, Lepšanović L, Pejin D, Popović K, Tabori Đ, Tepavčević P, Trifunović S, Živanović M: '''"Praktikum fizičke dijagnostike sa osnovama interne propedevtike"''', Novi Sad 2001. ISBN 86-7197-173-2
[[ar:سيرة مرضية]]
Linija 17 ⟶ 79:
[[fr:Anamnèse (médecine)]]
[[he:תולדות החולה]]
[[hr:Anamneza (medicina)]]
[[hu:Anamnézis]]
[[id:Riwayat kesehatan]]
Linija 28 ⟶ 91:
[[ru:Анамнез]]
[[sk:Anamnéza (medicína)]]
[[sr:Anamneza]]
[[sv:Sjukhistoria]]
[[zh:病史]]
| |||