Verzija na datum 5 novembar 2008 u 10:19 uredi VolkovBot (razgovor \| doprinos) Botovi 41.936 izmena m robot Dodaje: de, en, es, fr, hr, ja, pt, sr, sv ← Starija izmjena		Verzija na datum 1 august 2009 u 18:18 uredi poništi Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 16.345 izmena Dopuna Novija izmjena →
Red 1: '''Dijagnostika''' (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) je postupak kojim se definira [[bolest]] ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi [[simptom\|simptomima]] i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok [[znak bolesti\|znakove bolesti]] liječnik uočava na pacijentu. '''Dijagnostika''' podrazumijeva sve postupke koji se provode da bi se spoznala bolest pacijenta (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) preko zapažanja i tumačenja uočenih simptoma koji upućuju na nju. Proces dijagnostike se sastoji od:<br> U današnje vrijeme zbog velikog napretka [[medicina\|medicinske]] [[tehnologija\|tehnologije]], dijagnostika predstavlja ogromno područje čijim razvojem znatno doprinosimo očuvanju zdravlja i brzom uklanjanju bolesti. Stari [[liječnik\|liječnici]] su govorili da je dobra dijagnostika dobro liječenje, a da je liječenje bez dijagnostike kao traženje igle u plastu sijena i to u mraku. anamneze, ~~Budući da nam današnja tehnološka dostignuća omogućuju znatno efikasnije liječenje, u današnje vrijeme liječenje bez dijagnostike predstavlja tešku povredu liječničke [[etika\|etike]].~~ fizikalnog pregleda i ostalih dijagnostičkih metoda. ~~== V. također ==~~ == Anamneza == [[Dijagnoza]] {{glavni\|Anamneza)}} ~~[[category:Medicina]]~~ Anamneza ([[grčki jezik\|grč.]] ''mnesis'' – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz: ~~[[de:Medizinische Untersuchung]]~~ ~~[[en:Diagnostic test]]~~ ''-{Anamnesis morbi}-'' ([[latinski jezik\|lat.]] ''morbus'' – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda; ~~[[es:Exploración complementaria]]~~ ~~[[fr:Examen médical]]~~ ''-{Anamnesis familliae}-'' (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika ''-{Anamnesis vitae}-'' ([[latinski jezik\|lat.]] ''vita'') - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu. Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove [[heteroanamneza]] ([[grčki jezik\|grč.]] ''heteros''}} - drugi). == Fizikalni pregled == Fizikalni pregled je prikupljanje informacija o stanju zdravlja bolesnika čulima liječnika. Prilikom fizikalnog pregleda koriste se samo najosnovniji [[medicinski instrumenti]]: [[fonendoskop]], [[manometar]], [[neurološki čekić]], [[stetoskop]], [[povećalo]] itd. Načini fizikalnog pregleda su: ''[[inspekcija]]'' - pregled gledanjem; ''[[auskultacija]]'' – slušanje, osluškivanje; ''[[perkusija]]'' - lupkanje. Lupkanjem određenih dijelova tijela bolesnika proizvode se različiti zvukovi ili pokreti tijela na osnovu kojih se donosi određeni zaključak; ''[[palpacija]]'' - pipanje. Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja nauke i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno posljedičnog niza u misaonom procesu. == Ostale dijagnostičke metode == Ostale dijagnostičke metode počinju dobijati na značaju u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]], naglim razvojem [[kemija\|kemije]], [[fizika\|fizike]] i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri: [[biokemijske analize]] [[histopatološka dijagnostika]] [[mikrobiološka dijagnostika]] [[genetička dijagnostika]] [[rentgenska dijagnostika]] [[primjena radioizotopa]] [[nuklearna magnetna rezonanca]] [[elektrokardiografija]], [[elektroencefalografija]], [[elektromiografija]] [[endoskopija]] i sl. {{upozorenje-medicina}} [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Medicinska dijagnostika]] [[als:Diagnostik]] [[ar:تشخيص]] [[bg:Диагноза]] [[ca:Diagnosi]] [[cs:Diagnóza (medicína)]] [[da:Diagnose]] [[de:Diagnose]] [[en:Medical diagnosis]] [[eo:Diagnozo]] [[es:Diagnóstico]] [[et:Diagnoos]] [[eu:Diagnostiko]] [[fi:Lääketieteellinen diagnoosi]] [[fr:Diagnostic (médecine)]] [[he:אבחנה]] [[hi:निदान]] [[hr:Dijagnostika]] [[jaia:~~健康診断~~Diagnose]] [[id:Diagnosis]] ~~[[pt:Exame complementar de diagnóstico]]~~ [[it:Diagnosi]] ~~[[sr:Дијагностички тест]]~~ [[svja:~~Gendiagnostik~~診断]] [[ms:Diagnosis]] [[nl:Diagnose]] [[nn:Diagnose]] [[no:Diagnose]] [[pl:Diagnoza (medycyna)]] [[pt:Diagnóstico (medicina)]] [[ro:Diagnostic medical]] [[ru:Диагноз]] [[sr:Dijagnostika]] [[simple:Diagnosis]] [[sk:Diagnóza]] [[sv:Medicinsk diagnostik]] [[ta:அறுதியிடல்]] [[uk:Діагноз]] [[ur:تشخیص]] [[zh:诊断]]

Dijagnostika – razlika između verzija