Kamen iz Rosette – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: rm:Crap da Rosetta
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: fa:سنگ رزتا; kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:Rosetta stone.jpg|right|thumb|250px|Kamen iz Rosette]]
 
'''Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799]]. pokraj gradića Rosette (danas Rashid), smještenog u delti [[Nil|Nila]]a 40-tak milja od [[Aleksandrija|Aleksandrije]].
 
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon|Napoleonovog]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[Bazalt|bazaltnu]] ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.
 
=== Važnost kamena ===
 
Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.
 
[[ImageDatoteka:DemoticScriptsRosettaStoneReplica.jpg|Dio kamena ispisan hijeroglifima|left|thumb|250px]]
 
Međutim, godine [[1808]] briljantni mladi francuski naučnik i lingvist [[Jean-François Champollion]] (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo [[Popis faraona|antičkih Egipćana]] u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije ([[1822]].) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U [[1824]]. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.
Red 16:
 
 
[[CategoryKategorija:Drevni Egipat]]
[[CategoryKategorija:Arheologija]]
 
<!-- interwiki -->
Red 35:
[[es:Piedra de Rosetta]]
[[eu:Rosetta Harria]]
[[fa:سنگ رزتا]]
[[fi:Rosettan kivi]]
[[fr:Pierre de Rosette]]