Borneo – razlika između verzija

'''Borneo''', koji u [[Indonezija|Indoneziji]] nazivaju '''Kalimantan''', ima površinu od 743.122 [[km²]] pa je treći po veličini [[otok]] (iza [[Grenland]]a i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]) na svijetu. Nalazi se usred [[Indonezijski arhipelag|Indonezijskog arhipelaga]], a politički je podijeljen između [[Indonezija|Indonezije]], [[Malezija|Malezije]] i [[Brunej]]a.

 

Obala [[otok]]a je zbog [[močvara|močvarnih]] [[šuma mangrova]] relativno nepristupačna, što kao posljedicu ima i slabu naseljenost obala. Čak niti većina [[rijeka]] nisu (zbog morskih nanosa) pristupačne s morske strane. Velika područja su još uvijek pokrivena gustim [[prašuma]]ma.

 

Zapadno od Bornea su [[Anamba otoci]].

 

 

Na Borneu živi 15.721.384 (stanje siječanj 2005.) pa time i [[gustoća stanovništva|gustoću stanovništva]] od samo 16 stanovnika na [[km²]].

 

Većina stanovništva [[Kalimantan]]a su ili [[islam|muslimani]] ili praktični [[animizam|animisti]]. Postoji i [[kršćani|kršćanska]] manjina. Oko 15% Dajaka su prešli, barem formalno, na kršćanstvo u okviru [[misionar]]skih pokušaja tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

 

<!-- molim kontrolu teksta o povijesti, moj "prijevod" sa en. wiki je upitan -->

Tijekom zlatnog razdoblja Malajskog sultanata [[Brunej]] od 15.do 17. stoljeća, a nakon propasti Malačkog carstva s područja [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], oni su vladali cijelim otokom. Kasnije su sjeverni dio Bornea kontrolirali malajski [[Sulu]] sultanati ([[1473]].-[[1899]].) s izuzetkom pojedinih područja koja su bila pod kontrolom Sjeverne Borneo Kompanije. Područje pod kontrolom Brunejskog sultanata je s vremenom na razne načine došlo pod kontrolu [[Britanija|britanske]] porodice [[Brooke]].

 

U ranom 19. vijeku britanski i nizozemski kolonizarori se sporazumijevaju o korištenju luka pod njihovom kontrolom. Istočni dio Bornea kontroliraju [[Nizozemska|nizozemski]] a zapadni [[Britanija|britanski]] trgovci (slično, Malaka je data na upravu Britancima u zamjenu za razne [[luka|luke]] na [[Java (otok)|Javi]], dok je [[Sumatra]] data na upravljanje [[Nizozemska|Nizozemcima]])

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Japan]] je okupirao Borneo (1941.-1945.) i desetkovao domaću malajsku populaciju, a naročito [[intelektualac|intelektualce]], ukljućujući i postjeće sultanate na Kalimantanu.

 

U razdoblju između 1962. i 1966. su Malezija i Indonezija imali ozbiljne sporove oko Bornea, a u današnje vrijeme se [[Filipini]] spore s Indonezijom oko teritorija na sjeveru otoka.

 

Od [[prirodna bogatstva|prirodnih bogatstava]] na otoku ima [[ugljen]]a i [[nafta|nafte]], dok se od [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda uzgaja, odnosno pridobiva [[kopra]], [[sago]] i [[kaučuk]]. Na jugoistoku se uzgaja [[biber]]. Vrlo je značajno i [[šumarstvo|šumsko gospodarstvo]] (sječa skupocjenih [[tropsko drvo|tropskih stabala]]). Zbog gotovo nekontrolirane sječe dragocjenih [[tropska kišna šuma|kišnih šuma]] Indonezija se na međunarodnoj ravni našla izložena ozbiljnim kritikama.

 

Politički, Borneo je podijeljen na sultanat [[Brunej]], [[Malezija|malezijske]] pokrajine Sarawak i Sabah, te [[Indonezija|indonezijske]] provincije Kalimantan Barat, Kalimantan Tengah, Kalimantan Selatan i Kalimantan Timur. Time je Borneo jedini otok koji je podijeljen između tri države ([[Popis podijeljenih otoka]]).

 

 

 

 

 

[[gd:Borneo]]

[[gl:Borneo]]

[[he:בורנאו]]

[[hi:बोर्नियो]]