Pleistocen – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bg:Плейстоцен
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: fa:پلیستوسن; kozmetičke promjene
Red 5:
{{Neogene Footer}}
 
== Datiranje pleistocena ==
Godine [[2005]]. je [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]] (tijelo [[Međunarodna unija geoloških nauka|Međunarodne unije geoloških nauka]]) odredila da pleistocen počinje 1,81 miliona, a 11.550 godina prije našeg vremena, s time da je kraj izražen u [[radiokarbonska godina|radiokarbonskim godinama]]. On pokriva veći dio perioda učestalih [[glacijacija]], sve do konačnog zahlađenja zvanog [[Mlađi Dryas]]. Kraj Mlađeg Dryasa je datiran oko [[10. milenijum pr.n.e|9600. p.n.e.]] (prije 11.550 kalendarskih godina).
 
[[GSSP]] za početak pleistocena je u referentnoj sekciji u Vrici, 4 [[kilometar|km]] južno od [[Crotone]]a na [[Kalabrija|Kalabriji]] u južnoj [[Italija|Italiji]], lokaciji čije je točno datiranje nedavno bilo potvrđeno analizom [[izotop]]a [[stroncijum]]a i [[kisik]]a, isto kao i [[plankton]]skim [[foraminifera]]ma.
Red 14:
Konstante u klimatskoj historiji pliocena i pleisticenu su jedan od razloga zašto je Međunarodna komisija za stratigrafiju obeshrabrila korištenje izraza "Kvartar". Zato se danas pleistocen drži epohom neogena.
 
== Pleistocenska paleogeografija i klima ==
[[ImageDatoteka:Pleistocene north ice map.jpg|thumb|right|Maksimalni doseg [[ledeno doba|ledenog pokrova]] na sjevernoj hemisferi tokom [[pleistocen]]a.]]
 
Moderni [[kontinent]]i su u suštini bili na današnjim pozicijama tokom pleistocena, te se nisu pomakli dalje od 100 km.
 
=== Karakteristike ledenog doba ===
Pleistocensku klimu su karakterizirale učestali ledeni ciklusi gdje su [[kontinentalni ledenjak|kontinentalni ledenjaci]] napredovali do 40. [[paralela (geografija)|paralele]] na nekim mjestima. Smatra se kako je na vrhuncu glacijacija 30% Zemljine površine bilo pokriveno ledom. Uz to se zona [[vječni led|vječnog leda]] prostirala nekoliko stotina kilometara južno od ledenog pokrivača, u Sjevernoj Americi i u Euraziji.
 
Red 32:
Pustinje su, s druge strane, bile suše i prostranije. Zbog smanjenja oceanskog i drugog ispravanja, bilo je manje kiša.
 
=== Palaeociklusi ===
Suma prijelaznih faktora koji djeluju na Zemljinu površinu je ciklična: klima, oceaske struje i drugi pomaci, struje vjetrova, temperature itd. To je sve posljedica cikličnih promjena u kretanju planeta koji s vremenoms sve te faktore uravnotežuje. Ti su faktori izazvali učestale glacijacije u pleistocenu.
 
==== Milankovićevi ciklusi ====
Glacijacija u pleistocenu je bila niz glacijalija i interglacijacija, stadijala i inetrstadijala koji su pratili periode promjene klime. Danas se vjeruje da su glavni faktor u klimatskim promjenama bili [[Milankovićevi ciklusi]]. To su periodičkle varijacije u regionalnoj solarnoj radijaciji uzrokovane promjenama u kretanju Zemlje.
 
Milankovićevi ciklusi nisu mogli biti jedini faktor, jer oni ne mogu objasniti početak ni kraj pleistocenskog ledenog doba, kao ni učestala ledena doba. Najbolje služe kao model unutar pleistocena te se na temelju njega mogu odrediti ledena doba svakih 100.000 godina.
 
==== Ciklusi razine izotopa kisika ====
U analaizi [[Ciklus razine izotopa kisika|razine izotopa kisika]], varijacije u odnosu O-18 prema O-16 (dva [[izotop]]a [[kisik]]a) u [[masa|masi]] (mjereni [[spektrometar mase|spektrometrom mase]]) prisutnih u [[kalcit]]u s oceanskih [[temeljni uzorak|temeljenih uzoraka]] se koriste kao dijagnostičko sredstvo za određivanje promjena oceanske temperature, a samim tim i promjene klime. Hladniji oceani su bogatiji s O-18, prisutnim u školjkama mikroorganizama koje luče kalcit.
 
Red 53:
Stadiji se po običaju numeriraju od holocena, koji predstavlja MIS1. Glacijali dobijaju parni a interglacijali neparni broj. Prva veća glacijacija bila je MIS22 prije 850.000 YA. Najveće se glacijacije su bile 2, 6 i 12; najtoplije inetrglacijacije 1, 5, 9 i 11.
 
== Pleistocenska fauna ==
Za pleistocen ili holocen nisu određeni nikakvi [[faunalna faza|faunalni stadiji]]. I morska i kontinentalna fauna je u suštini bila moderna. Većina naučnika vjeruje da je [[čovjek]] evoluirao u svoj moderni oblik tokom pleistocena.
 
Red 60:
Masovna izumiranja su bila posebno oštra u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje su nestali domaći [[konji]]i i [[deva|deve]].
 
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.stratigraphy.org/vrica.htm Vrica]
 
[[CategoryKategorija:Pleistocen|Pleistocen]]
[[CategoryKategorija:Geološka doba]]
 
[[ast:Pleistocenu]]
Red 79:
[[et:Pleistotseen]]
[[eu:Pleistozeno]]
[[fa:پلیستوسن]]
[[fi:Pleistoseeni]]
[[fr:Pléistocène]]