Ivan Zapolja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m redirect na sr.wiki
 
preuzeto sa srpske Wikipedije
Red 1:
[[Datoteka:Szapolyai János fametszet.jpg|right|thumb|Jovan Zapolja, Erhard Schön (1491-1542)]]
#REDIRECT [[:sr:Jovan Zapolja]]
'''Jovan Zapolja''' ({{Jez-mađ|Szapolyai János, Zápolya János}}) je bio [[erdelj]]ski vojvoda i knez, a posle i kralj, južnog dela, [[Mađarska|Mađarske]] takozvane [[Osmanlijska Mađarska|osmanlijske mađarske]] (1527—1540).
 
== Biografija ==
Jovan Zapolja je rođen [[1487.]] godine u mestu [[Spišski Grad|Sepeši var]] ({{Jez-mađ|Szepesi vár}}), danas [[Slovačka]], umro u [[Sasšebeš]]u ({{Jez-mađ|Szászsebes}}), danas [[Rumunija]], [[1540.]] godine. Otac [[Ištvan Zapolja]] ([[1492]]-[[1499]]), je bio srednjestaleški mađarski plemić, dok mu je majka poticala iz plemićke porodice Hedvig.
 
== Put ka prestolu ==
[[Datoteka:Hungary 1514.png|thumb|left|250px|Ugušivanje seljačke bune 1514. godine]]
Od [[1505.]] godine je bio vođa mađarskih plemića koji su se borili za povratak kralja mađarskog roda i protiv bilo kakvog stranog uticaja. Od [[1511.]] godine je bio postavljen za [[Erdeljske vojvode|erdeljskog vojvodu]]. Glavni zadatak koji mu je bio poveren na toj dužnosti bio je da uguši seljačku bunu pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]], što je i uspeo [[1514.]] godine. Porazio je pobunjenike u bitki kod [[Temišvar]]a, a vođe pobune je prvo mučio pa posle pogubio.
 
U narednim godinama, dok je Mađarska bila pod uticajem i vlašću [[Lajoš II Jagelo|Jagelonaca]], koristio je slabost vladajuće klase i haos koji je vladao da bi ojačao svoj uticaj, moć i bogatstvo. Kada je [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] napao Mađarsku, [[1526.]] godine, Janoš Zapolja se sa svojom vojskom uputio ka [[Mohač]]u, da bi učestvovao u odbrani Mađarske, ali iz nikad stvarno razjašnjenih razloga, nije stigao na vreme da bi učestvovao u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]].
 
Po nekim izvorima, jedan od razloga za nestizanje na vreme bio je odnos kuće [[Habzburška dinastija|Habzburga]] prema Zapolji. Bio je u stalnom sukobu sa vladajućim plemićkim staležom i kraljem. [[Beč]]ki dvor je zahtevao od Zapolje, između ostalog, povraćaj kraljevske imovine, što mu naravno nije odgovaralo, a i dvorske intrige su bile upućene protiv njega, tako da se posle pričalo po [[Venecija|Venecijanskim]] krugovima da je Zapolja sklopio tajni sporazum sa Sulejmanom Veličanstvenim o sabotiranju i neučestvovanju u borbi.
 
== Vladavina ==
[[Datoteka:Spis Castle 03.JPG|thumb|right|200px|[[Zamak Sepeši]] (Szepesi vár)]]
Posle smrti Lajoš II Jageloa, na zasedanju u [[Sekešfehervar]]u [[5. novembar|5. novembra]] [[1526.]] godine je Janoš Zapolja izabran za kralja i krunisan pod imenom Janoš I ({{Jez-mađ|I. János}}).
 
Nepunih mesec dana kasnije na drugom sastanku, u [[Bratislava|Požunu]], druga vladajuća struja je izabrala [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand I]], za kralja. Ovim je u Mađarskoj nastalo stanje pred građanski rat. Plemići su iz koristoljublja menjali strane od jedne situacije do druge. Nastao je haos koji je totalno destabilisao i izcrpeo do tada ekonomski jaku Mađarsku. Ferdinanda su podržavale Češke, Nemačke i Španske kraljevske kuće, tako da Zapolji, da bi se održao na vlasti, nije ostalo izbora i on se okrenuo istoku i [[Osmansko carstvo|Turcima]] koji mu za uzvrat dali vlast nad delom Mađarske koji su bili osvojili. Sa tim je Zapolja bio priznat za Mađarskog kralja od strane Turaka, naravno pod određenim uslovima koje je diktirala Porta.
 
U svom ovom prevoranju, mađarski plemički stalež je tražio neki izlaz. Vršili su dugotrajne pregovore da bi ponovo ujedinili zemlju, ali bez uspeha. Na kraju [[1538.]] godine postignut je napredak, dogovoren je status kvo, i došlo je do međusobnog priznavanja dva kralja, sa tim da posle Zapoljine smrti deo kraljevstva potpadne pod vlast [[Jagelonci|Jagelovića]]. Već sledeće godine Zapolja se oženio sa Izabelom Jagelo i dobio sina, budući [[Jovan II, Žigmond Zapolja]] ''(János Zsigmond)''. Nedugo posle toga, tačnije posle dve nedelje, je Jovan Zapolja i umro. Posle njegove smrti nastavili su se nemiri u državi i posle turskog osvajanja [[Budim]]a, 1541. godine Mađarska država se raspala u tri dela [[Osmanlijska Mađarska|Osmanlijsku Mađarsku]], [[Habzburška Mađarska|Habzburšku Mađarsku]] i [[Erdelj]].
 
==Izvori==
* Barta Gábor: ''A Sztambulba vezető út'' (1526-1528). Bp. 1983, Magvető
* Tringli István: ''Az újkor hajnala.'' Magyarország története 1440-1541. Bp. 2003, Vince
* Szakály Ferenc: ''Virágkor és hanyatlás.'' 1440-1711. (Magyarok Európában II.) Bp. 1990, Háttér.
 
{{Lifetime|1487|1540|Zapolja, Ivan}}
[[Kategorija:Mađarski kraljevi]]
[[Kategorija:Istorija Mađarske]]
[[Kategorija:Istorija Srbije]]
[[Kategorija:Istorija Sekelja]]
 
[[be:Ян Запальяі]]
[[bg:Ян Заполски]]
[[bs:Ivan Zapolja]]
[[cs:Jan Zápolský]]
[[de:Johann Zápolya]]
[[en:János Szapolyai]]
[[et:János I Zápolya]]
[[fr:Jean Ier de Hongrie]]
[[hr:Ivan Zapolja]]
[[hu:Szapolyai János]]
[[it:Giovanni I d'Ungheria]]
[[ja:サポヤイ・ヤーノシュ]]
[[lt:Jonas Zapojajis]]
[[pl:Jan Zápolya]]
[[pt:João Zápolya]]
[[ro:Ioan Zapolya]]
[[ru:Янош Запольяи]]
[[sk:Ján Zápoľský]]
[[sr:Јован Запоља]]
[[sv:Johan Zápolya]]
[[tr:János Szapolyai]]