Razlike između izmjena na stranici "Mlazni motor"

Dodana 82 bajta ,  prije 11 godina
m/м
robot Dodaje: hi:जेट इंजन; kozmetičke promjene
m/м (robot Dodaje: tr:Jet motoru)
m/м (robot Dodaje: hi:जेट इंजन; kozmetičke promjene)
 
== Povijesni razvoj ==
[[FileDatoteka:Aeolipile illustration.JPG|thumb|150px|right|"Aeolipile"]]
Mlaznim motorom mogao bi se nazvati izum [[Grk]]a ''Herona Aleksandrijskog'', "'''aeolipile'''", [[Kugla|kugle]] s dvije zakrenute mlaznice okomite na radijus rotacije, koje su ispuštale mlaz vruće pare i tako okretale kuglu. [[Voda]] se zagrijavala u posudi a para se prenosila preko cijevi spojenih s kuglom. Heronov izum u to doba nije prepoznat kao mogućnost korištenja mehaničke sile te je izazvao samo divljenje.
 
Mlazni pogon ponovno se pojavio u 11. stoljeću kada su [[Kinezi]] izumili raketu. Ispušni plinovi izbacivali su u zrak jednostavne rakete za stvaranje [[vatromet]]a. Do sljedećeg napretka prošle su stotine godina.
U [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]] mlazni je motor na tadašnjem stupnju razvoja bio nedjelotvoran. [[1930-ih|Tridesetih godina]] počinje se koristiti klipni [[motor]] koji je zadovoljavao tada niske zahtjeve u osobinama [[zrakoplov]]a. Napretkom tehnologije zrakoplove je u daljnjem razvoju ograničavao [[Propeler zrakoplova|propeler]] kojem se brzina okretanja više nije smjela povećavati radi mogućnosti pojave [[Mach|brzine zvuka]] na vanjskim dijelovima krakova što bi uzrokovalo povećanje [[Aerodinamička sila otpora|otporotpora]]a, vibracije i lom propelera i motora. Sve to bila je dodatna motivacija za razvoj plinske turbine, uobičajeno nazivane ''mlazni motor''. Za zrakoplovstvo otkriće mlaznog motora značilo je isto što i prvi let [[Braća Wright|braće Wright]].
 
Prvi pokušaji izrade bili su "hibridni" motori kod kojih je [[zrak]] komprimirao ventilator pokretan klipnim motorom. Zrak pod pritiskom zatim se miješao s [[gorivo]]m i u komorama izgaranja izgarao te stvarao potisak. Rješenje je traženo u plinskoj turbini čiji će kompresor pokretati energija ispušnih plinova.
[[1935.]] [[Hans von Ohain]] počeo je u [[Njemačka|Njemačkoj]] rad na sličnom projektu ne znajući za Whittleov rad.
 
Whittleov prvi motor pogonjen tekućim gorivom pokrenut je u travnju [[1937.]] Motor je imao vlastitu pumpu za gorivo te tako radio neovisno. Događaj koji je Whittleov tim doveo do panike bio je nastavak rada motora i nakon zatvaranja dovoda goriva. Naime, gorivo koje nije uspjelo izgorjeti nakupilo se na donjim dijelovima motora i nastavilo izgarati i nakon gašenja pumpe.
 
Pet mjeseci poslije pokrenut je i Von Ohainov motor. Pogonjen je mješavinom goriva i zraka ali je zrak pod pritiskom dovođen iz vanjskog izvora pa motor nije mogao raditi samostalno.
*'''Usisnik zraka''' dio je konstrukcije aviona i motora koji omogućava dovod stabilne struje zraka do kompresora. Kod podzvučnih aviona usisnik je konstrukcijski nezahtijevan. Sastoji se od [[Aerodinamika|aerodinamički]] oblikovanog otvora kako bi stvarao što manji otpor i kako bi što manje remetio strujanje zraka. Zrak koji dolazi do kompresora mora imati manju brzinu od brzine zvuka što kod nadzvučnih aviona zahtijeva kompleksnu konstrukciju usisnika koja će tu brzinu smanjiti na podzvučnu, tako da se usisnici dijele na podzvučne i nadzvučne usisnike.
 
[[FileDatoteka:Axial compressor.gif|thumb|150px|right|Osovinski kompresor]]
*'''Kompresor''' je dio mlaznog motora koji sabija zrak. Kompresor može biti aksijalni, centrifugalni ili kombinacija obojega. Aksijalni kompresor koristi niz rotirajućih diskova na kojima su učvršćene lopatice aerodinamičkog oblika, profila sličnog [[Aeroprofil krila|profilu krila]], koje progresivno sabijaju zrak. Nepokretne statorske lopatice, smještene iza svakog rotirajućeg diska, usmjeravaju strujanje zraka na sljedeći rotirajući disk. Prostor prolaska strujanja zraka se smanjuje prema izlazu iz kompresora, smanjuje se brzina i povećava tlak. Brzina ni u kojem dijelu ne smije preći brzinu zvuka. Kompresor preko osovine pokreće turbina, a radi bolje iskoristivosti kompresor se obično izvoodi u dva ili više zasebna stupnja (kompresor niskog tlaka i kompresor visokog tlaka)
 
*'''Osovina''' prolazi skoro kroz cijelu dužinu motora i spaja turbinu s kompresorom. Broj osovina ovisi o broju turbina. Svaka turbina je sa zasebnom osovinom (jedna kroz drugu) spojena s dijelom koji pokreće i vrti se neovisno raznim brzinama.
 
[[FileDatoteka:Combustion chamber GE J79.jpg|thumb|150px|right|Komore izgaranja]]
[[FileDatoteka:Turbine Stage GE J79.jpg|thumb|150px|left|Turbine mlaznog motora]]
*'''Komore izgaranja''' su glavni dio mlaznog motora, a nalaze se između kompresora i turbine. U njima izgara smjesa zraka i goriva stvarajući visoki tlak. Zbog izuzetno visoke temperature na izlaz iz komora izgaranja dovodi se zrak iz kompresora koji smanjuje temperaturu ispušnih plinova. Protok zraka iz kompresora dijeli se na primarni, onaj koji se miješa s gorivom i sagorijeva u komorama izgaranja, i sekundarni koji struji oko komora (i jednim dijelom kroz otvore ulazi u komore i zadržava plamen u sredini) spuštajući temperaturu na zadovoljavajuću vrijednost.
 
Mlazne motori se dijele na četiri osnovne skupine:
 
=== Turbo-mlazni motor ===
[[FileDatoteka:Lyulka AL-7F turbojet.jpg|thumb|150px|right|Turbo-reaktivni motor]]
[[FileDatoteka:Turbojet operation- axial flow.png|thumb|150px|left|Shema turbo-mlaznog motora]]
 
'''Turbo-mlazni motori''' najstariji su i najjednostavnija vrsta mlaznog motora koji se ugrađuje na [[zrakoplov]]e s većim brzinama i malog čeonog presjeka te na turbo-prop zrakoplove.
 
Zrak kroz usisnik ulazi u kompresor gdje se stlačuje prije ulaska u komore izgaranja. Stlačeni zrak zatim se miješa s gorivom i u vrtložnom strujanju zapaljuje u stabilizatorima plamena. Stabilizator plamena smanjuje brzinu vrtložnih strujanja radi sprječavanja izbacivanja plamena iz komora izgaranja. Proces izgaranja znatno povećava temperaturu plinova koji izlaze iz komora izgaranja i šireći se prolaze kroz turbinu. Turbina preko osovine rotira kompresor. Širenjem ispušnim plinovima pada temperatura i tlak koji su i dalje iznad vanjskih uvjeta. Struja plinova zatim prolazi kroz mlaznike gdje joj se smanjuje tlak ali i stvara velika brzina mlaza koji kroz ispušnu cijev izlazi iz motora. Ako moment sile ispušne struje zraka prelazi moment ulazne struje, stvorena je pozitivna sila potiska. Opis shematskog prikaza: ''Compressor'': kompresor; ''Turbine'': turbina; ''Nozzle'': mlaznik; ''Combustion chamber'': komore izgaranja; ''Shaft'': osovina.
 
=== Turbo-ventilatorski motor ===
[[FileDatoteka:PS-90A.jpg|thumb|150px|right|Turbo-ventilatorski motor]]
[[FileDatoteka:Turbofan operation.png|thumb|150px|left|Shema turbo-ventilatorskog motora]]
'''Turbo-ventilatorski motor''' (turbofen) dvoprotočni je motor kod kojeg se zrak prvo stlačuje pomoću prednjeg ventilatora (fena), dio zraka ulazi u kompresor, a dio obilazeći jezgru motora, odlazi u atmosferu ili ulazi u prostor iza turbine miješajući se s ispušnim plinovima prije ulaska u mlaznice. Današnji turbo-fen motori imaju nisku vrijednost specifičnog potiska (stvoreni potisak podijeljen ulaznim strujanjem zraka) što motor čini tišim i ekonomičnijim. Suprotno, "bypass" omjer (omjer između količine zraka koji prolazi kroz jezgru motora s količinom zraka koja obilazi jezgru motora) relativno je velik i iznosi od 4:1 sve do 8:1. Opis shematskog prikaza: ''Fan'': ventilator (fen); ''High pressure Compressor'': kompresor visokog pritiska; ''High pressure shaft'': osovina kompresora visokog pritiska; ''High pressure turbine'': turbina visokog pritiska; ''Low-pressure Compressor'': kompresor niskog pritiska; ''Low-pressure shaft'': osovina kompresora niskog pritiska; ''Low-pressure turbine'': turbina niskog pritiska; ''Nozzle'': mlaznik; ''Combustion chamber'': komore izgaranja.
 
=== Turbo-propelerni motor ===
[[FileDatoteka:C-160 Transall Rolls-Royce Tyne.jpg|thumb|150px|desno|Turbo-prop motor]]
[[FileDatoteka:Turboprop operation.png|thumb|150px|left|Shema turbo-prop motora]]
'''Turbo-propelerni motori''' većinu energije mlaza ispušnih plinova koriste za pokretanje turbine koja preko osovine direktno ili preko zupčanika pokreće [[Propeler zrakoplova|propeler]]. Brzina vrtnje propelera uglavnom je nepromjenjiva. Sila potiska koju stvaraju ti motori neznatna je. Motori se ugrađuju na manje putničke i ''cargo'' zrakoplove koji lete na manjim visinama i manjim brzinama. Kao i ostali mlazni motori sastoji se od usisnika zraka, kompresora, komora izgaranja i turbina. Zrak koji ulazi u kompresor sabija se. Gorivo se dodaje sabijenom zrakom te smjesa izgara u komorama izgaranja. Vrući plinovi stvoreni procesom izgaranja prolaze kroz turbine. Dio stvorene energije troši se na pokretanje turbine za pogon kompresora a preostala energija pokreće turbinu za pogon propelera. Opis shematskog prikaza: ''Prop'': propeler; ''Gearbox'': reduktor; ''Compressor'': kompresor; ''Turbine'': turbina; ''Exhaust'': ispušna cijev; ''Shaft'': osovina; ''Combustion chamber'': komore izgaranja.
 
=== Turbo-osovinski motor ===
[[FileDatoteka:Turboshaft operation.png|thumb|150px|left|Shema turbo-osovinskog motora]]
'''Turbo-osovinski motori''' dio energije mlaza ispušnih plinova koriste za pokretanje osovine. Glavna razlika prema turbo-prop mlaznim motorima u tome je da preostali ispušni plinovi stvaraju određeni potisak. Druga razlika je u prijenosniku sila koji je sastavni dio zrakoplova a ne motora. Motor se najčešće ugrađuje u [[helikopter]]e kod kojeg pogonska osovina motora preko prijenosnih zupčanika pokreće rotor. Opis shematskog prikaza: ''Compressor'': kompresor; ''Combustion chamber'': komore izgaranja; ''Compressor turbine'': turbina kompresora; ''Free power turbine'': pogonska turbina osovine; ''Exhaust'': ispušna cijev; ''Power shaft'': pogonska osovina.
 
== Literatura ==
* ''The Jet engine'' Rolls-Royce, Derby 1969, 1971, 1973, 1986. ISBN 0-902121-04-9
*''The Jet engine'' Rolls-Royce, 65 Buckingham Gate, London SW1E 6AT, England, ISBN 0-902121-223-355
* Klaus Hünecke - ''Flugtriebwerke. Ihre Technik und Funktion'', Motorbuchverlag, Stuttgart 1978. ISBN 38794340773-87943-407-7
* Willy J.G. Bräunling - ''Flugzeugtriebwerke.'' Springer, Berlin 2004, ISBN 3-540-40589-5
* Reinhard Müller - ''Luftstrahltriebwerke, Grundlagen, Charakteristiken, Arbeitsverhalten'', Verlag Vieweg, Braunschweig 1997, ISBN 3-528-06648-2
* Götsch, Ernst - ''Luftfahrzeugtechnik'', Motorbuchverlag, Stuttgart 2003, ISBN 3-613-02006-8
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.keveney.com/jets.html Ilustracije mlaznih motora] {{en icon}}
* [http://www.rolls-royce.com/education/schools/how_things_work/journey02/index.html Putovanje mlaznim motorom (flash)] {{en icon}}
* [http://www.herbert-thiess.de/Laber/LeistungssteigerungMe262/Index.html Geheime Kommandosache: Me 262 Leistungssteigerung (povijesni dokument iz 1945.)] {{de icon}}
 
== Ostali projekti
 
[[category:Dijelovi aviona]]
 
{{Link FA|de}}
{{Link FA|hr}}
{{Link FA|ar}}
 
[[categoryKategorija:Dijelovi aviona]]
 
[[ar:محرك نفاث]]
[[ga:Scairdinneall]]
[[he:מנוע סילון]]
[[hi:जेट इंजन]]
[[hr:Mlazni motor]]
[[hu:Sugárhajtómű]]
108.233

izmjene