Porođaj – razlika između verzija

'''Porođaj''' (latinski ''partus'') je završetak trudnoće tj. gestacijskog perioda porađanjem jednog ili više [[Novorođenče|novorođenčeta]] iz ženinog uterusa.

Rađanje ovisi o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porođajni kanal za vrijeme spuštanja. Ono ovisi o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. U 95% svih porođaja dijete je u stavu glavom. Stav djeteta se najčešće određuje palpacijom abdomena i definitivno utvrdi na početku porođaja vaginalnim pregledom (može se naravno utvrditi i [[UZV]]).

== Prvo porođajno doba ==

 

Otvaranje vrata maternice- može se svesti na dva načina: aktivno, povlačenjem mišićnih snopova prema kranijalno, i pasivno, tlakom vodenjaka ili predlažeće česti na cerviks. Aktivno traje cijelo vrijeme rađanja. Sastoji se u povlačenju prema kranijalno i u vertikalizaciji završnih i istmično- cervikalnih mišićnih niti. Efekt otvaranja ovisi o sinkronostin trudova. Kod sinkronih, regularnih trudova povlačenje mišićnih snopova je neometano, a otežano kod spastičnih porođaja. Pasivno je otvaranje posljedica tlaka koji proizvodi vodenjak ili predležeća čest na cerviks. Nakon prsnuća vodenjaka kod regularnih trudova s trostrukom descendentnošću, snaga fundusa uterusa aksijalnim tlakom, koji se prenosi kralješnicom djeteta, ubrzava otvaranje ušća, a svojim pritiskom na cervikalne ganglije pojačava cerviko- hipotalamički refleks odnosno lučenje oksitocina.

Prvo porođajno doba- doba otvaranja ušća dijeli se na latentnu i aktivnu fazu.

Drugo porođajno doba kod prvorotkinje traje 1-2h, i ima oko 50 trudova, svake 2min, dok kod višerotkinje traje 30-40min (20-30 trudova), a često se dovršava za 5-10min.

Prsnućem vodenjaka glavica se spusti niže i pritišće sve jače na dno zdjelice. Time se potiče refleksno tiskanje (naponi) trbušnih mišića i ošita, istodobno se olabavljuje dno zdjelice. Povišenjem intraabdominalnog tlaka pojačava se učinak trudova 2-3 puta.

 

== Kretnje glavice ==

*Ekspulzija

Kretnje glavice se događaju kombinirano, istodobno. Glava se trajno spušta, a prema prilikama u pojedinim segmentima zdjelice mijenja odnose prema tijelu.

Izlaz glave je treća faza porođajnog mehanizma. Glava je prošla interspinalno suženje i dolazi do uzdužne brazde levatora. Zatiljak se podupire pod donji rub simfize (hipomohlion). Uži dio glave postavi se u uži početak stidnog luka. Širi dio glave postavlja se u prostraniji, stražnji dio stidnog luka. Daljnjim potiskom na krajnje flektiranu glavu dolazi do njezina rađanja jedinom mogućom kretnjom, a to je defleksija- ekstenzija. U introitusu se ukazuje tjeme, čelo, lice, brada. Međica na koju je u tom trenu pritisak glave najjači, kao da se prebaci preko tih djelova glave. Time je glava rođena.

Kada je rotacija glave završena dulji biakromijalni promjer ramena je smješten u poprečnom- duljem promjeru ulaza zdjelice. Nakon rođenja glave, ramena se spuštaju, rotiraju se istim načinom kao prije njih glava. Na kraju se ramena biakromijalnim promjerom postave u uzdužni promjer izlaza zdjelice. Prednje se rame podupre pod simfizu čime se završava rotacija ramena. Zbog toga se već rođena glava okreće prema bedru majke te govorimo o vanjskoj rotaciji glave. To je 4. kretnja glave u porođaju. Nakon toga se postupno rađa stražnje rame preko međice, čime se završava rađanje ramena. Nakon izlaska ramena bez problema se rađa ostatak tijela te se završava drugo porođajno doba.

Za nadzor čeda najbolje je da rodilja leži u porođajničkom krevetu, jer se lako kontroliraju fetalni šrčani kucaji kardiotokografski ili opstetičkom slušalicom (svakih 15min, prije, za vrijeme i poslije truda)

Svakih 30min se palpacijom procjenjuje učestalost, trajanje i snaga trudova

 

Razlikujemo položaj na leđima i na boku. Položaj na leđima je prirodniji za rodilju, ali može dovesti do hipotenzije i slabijeg dotoka krvi fetusu (pritisak na donju šuplju venu). Utvrđeno je da jedan dio rodilja u tom položaju ima slabije trudove. Položaj na boku pojačava trudove i bolji je za mehanizam rađanja, jer pomaže kretnje glave ploda. Rodilja mora ležati na onom boku kojem je okrenut dio ploda koji treba voditi u porođaju (npr.mala fontanela).

 

Ispred vulve se postavi posuda da se vidi količina izdubljene krvi u 3. porođajnom dobu.

 

 

Komplikacije u drugom porođajnom dobu posljedica su poremećaja porođajnih faktora. Znači radi se o poremećenim trudovima, koji su neefikasni, cefalopelvinoj disproporciji, tj. postojanju nesrazmjera u veličini bebine glave i majčine zdjelice, zatim suženoj zdjelici, te poremećajima u rotaciji djeteta, te pojavi abnormalnih i patoloških položaja koji otežavaju ili onemogućuju vaginalni porođaj.

U tom dobu potrebno je obratiti pozornost na rodilju jer joj prijeti opasnost od pojačanog krvarenja. Treće porođajno doba se može voditi konzervativno i aktivno. Danas se prakticira aktivno vođenje.

 

Znači da se ne smije ubrzavati fiziološko odlupljivanje posteljice! To bi rezultiralo pojačanim krvarenjem!

 

U tom obliku vođenja trećeg porođajnog doba potrebna je medikamentna profilaksa krvarenja. Danas se 3. porođajno doba vodi uglavnom ovim načinom.Tako se spriječavaju se veći gubici krvi.U trenutku rađanja prednjeg ramena rodilji se im. daje sintometrin ili iv. methergin koji potiče kontrakcije maternice te time spriječava krvarenje. Tom se injekcijom se izazove vrlo jaka kontrakcija i retrakcija muskulature uterusa pa se posteljica najčešće odljušti već u prvom trudu. Dakle zbog jake kontrakcije i retrakcije i zbog brzog odlupljivanja posteljice retroplacentarno krvarenje je vrlo oskudno. Placenta u donjem uterinom segmentu može se izbaciti Dorn- Ahlfeldovim ili Baerovim hvatom. Poslijednjih se godina odljuštena posteljica rađa povlačenjem za pupkovinu- „''chord traction''“ (pupkovina se ovije oko desne ruke, dok je lijeva na prednjoj stijenci uterusa i pritišće ga i povlači prema kranijalno. Pupkovina se povlači prema dolje, a kada se posteljica pojavi u vulvi povlači se prema gore)

Metoda izboraza vođenje trećeg porođajnog doba je u svekom slučaju primjena im. sintometrin ili iv. methergin i povlačenje za pupkovinu. Utvrđeno je da je ta metoda potpuno bezbolna, broj retiniranih posteljica je manji, a također je smanjen i broj operacija u 3. porođajnom dobu, placentarna faza traje znatno kraće, a gubitak krvi je osjetno smanjen, spriječava Rh-imunizaciju (manje je fetalne krvi iz retroplacentarnog hematoma ušlo u optok majke).

 

 

*pojačano krvarenje mjesta insercije posteljice- atonia uteri, placenta retenta, adhaerens, accreta et increta

*Krvarenje iz razdora mekog porođajnog kanala

 

Četvrto porođajno doba počinje izlaskom placente, a predstavlja prijelaznu fazu porođaja prema puerperiju (babinju). Traje oko 2h.U to vrijeme se zatvaraju raskidane krvne žile i stišava krvarenje.

 

 

U četvrtom porođajnom dobu postoji velika opasnost od iskrvarenja iz atonične maternice ili od ozljede mekog porođajnog kanala (smanjila se opasnost uvođenjem sintometrina)

{{commonscat|Childbirth}}

 

 

[[br:Gwilioud]]

[[th:การคลอด]]

[[uk:Пологи]]

[[yi:געבורט]]

[[zh:分娩]]