Plavi kit – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: mk:Син кит
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: br:Balum glas; kozmetičke promjene
Red 1:
'''Plavi kit''' (''Balaenoptera musculus'') spada u porodicu [[brazdasti kitovi|brazdastih kitova]] koji su dio podreda [[kitovi usani|kitova usana]]. On je [[sisavci|sisavac]] potpuno prilagođen stalnom životu u vodi, i vjerojatno najveća danas na Zemlji živuća životinja.
 
== Osobine ==
 
Plavi kitovi su prosječno dugački oko 26 m, a populacija koja živi na [[južna polutka|južnoj polutki]] je u pravilu krupnija od one koja živi na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. Pojedine životinje su često dugačke oko 30 m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavi kit dio je dugačak 33,58 m. Plavi kitovi mogu težiti do 150 tona.
 
Plavi kit je aerodinamične, vitke građe i plavo-sive je boje. Leđna [[peraja]] mu je u odnosu na tijelo sićušna, i dosiže visinu od jedva 30-tak centimetara. U ustima ima sa svake strane 300-400 usi (izrasline građene od [[keratin|keratina]]a, tvari od kojih su građeni nokti i kosa). Usi su mu crne boje i dugačke između 50 i 100cm a služe filtriranju [[plankton]]a iz ogromnih količina morske vode koju uzima u usta i odmah, filtriranu, jezikom istiskuje iz usta.
 
[[1966]]. je opisan [[patuljasti plavi kit]] (''B. m. brevicauda'') kao njegova podvrsta. Smatra se da doseže najviše 24 m, jer mu je dio tijela iza leđne peraje nešto kraći. Međutim, neki [[zoolog|zoolozi]] sumnjaju u stvarno postojanje te podvrste i konkretni primjerak smatraju samo relativno mladom životinjom.
 
== Rasprostranjenost ==
 
Plavi, ili kako ga još zovu, plavetni kit, pojavljuje se u svim svjetskim morima, krećući se od visokih do niskih [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] i natrag. Zimu provode u umjerenim i subtropskim morima, a ljeto u polarnim. Nekada je oko 90% svih plavih kitova živjelo na [[južna polutka|južnoj polutki]]. Smatra se dokazanim, da plavi kitovi nikada ne prelaze [[ekvator]], i da oni sa sjeverne ostaju uvijek na sjevernoj, i obratno, jednako tako, populacija s južne ne dolazi na [[sjeverna polutka|sjevernu polutku]].
 
== Način života ==
 
Kao svi [[kit usan|kitovi usani]] i plavi se kit hrani [[plankton]]om koji filtrira iz [[morska voda|morske vode]]. Pri tome, prednost daje sićušnim [[rak|račićima]]. Lovi pretežno na dubini od stotinjak metara. Procjenjuje se, da tijekom ljetnih mjeseci, kada se jedino hrani, jedan plavi kit dnevno pojede oko 40 miliona račića u ukupnoj težini od oko tri i pol tone. Tijekom zimskih mjeseci uopće ne jede i živi od svojih masnih rezervi. Plivanjem postiže brzinu do 30 km/sat.
 
 
Red 22:
Očekivani životni vijek plavih kitova je oko 90 godina.
 
== Lov na kitove i njihova zaštita ==
 
Dok se u ranijim stoljećima plave kitove nije lovilo zbog njihove brzine i težine, od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ih se počelo redovno loviti. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izlovljeno je oko 350.000 plavih kitova. Na [[južna polutka|južnoj polutki]] nastala su prava naselja za lovce i prerađivače kitova koja su za vrijeme sezone lova na kitove kipila od života i užurbanog rada. Izvan sezone, naselja bi opustjela. Posljedica takvog intenzivnog izlova bio je veliki pad ulova nakon [[1930]]. godine, jer plavih kitova gotovo da više nije ni bilo. Pa ipak, tek [[1966]]. su stupile na snagu međunarodne odredbe o zaštiti.
 
Prije razdoblja velikog lova na kitove, svjetskim morima plivalo je oko 200.000 jedinki plavog kita, od čega gotovo 90% u južnim morima. Danas, uprkos zaštiti koja sad traje već gotovo 40 godina, ukupna [[populacija]] te vrste broji samo nekoliko tisuća jedinki. Točan obuhvat populacije je vrlo teško utvrditi. Kako do sada nije primijećen oporavak brojnog stanja tih kitova, neki stručnjaci smatraju da je ukupna populacija premala da bi mogla ponovo narasti˙(vidi [[genetski usko grlo]]).
Red 38:
[[ar:حوت أزرق]]
[[bg:Син кит]]
[[br:Balum glas]]
[[ca:Balena blava]]
[[cs:Plejtvák obrovský]]