UDIK – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 25:
 
'''Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)''' je nevladina organizacija za [[ljudska prava]] i međunarodno humanitarno pravo, osnovana 2013. godine u vezi sa procesom [[suočavanje s prošlošću|suočavanja s prošlošću]] i memorijalizacije u [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. UDIK ima kancelarije u [[Sarajevo| Sarajevu]] i [[Brčko|Brčkom]]. Aktivisti UDIK-a karakteristično nose crnu boju, što ih čini lako prepoznatljivim u javnosti.<ref>http://www.otisak.ba/bih/19285-edvin-kakaka-cudic-sutnja-je-nas-muk-u-crnom-svijetu-nasilja.html</ref> Osnivač i koordinator UDIK-a je [[Edvin Kanka Ćudić]].
 
== Historijat ==
[[2013]]. je nastao [[Živi spomenik]] koji je jedinstven prikaž uličnog aktivizma, u cilju izgradnje boljeg društva, ali i prihvatanje odgovornosti i [[solidarnost|solidarnosti]] za zločine koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini, ali i na prostorima bivše Jugoslavije.<ref>http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/</ref>.
 
[[File:UDIK-Nacionalizam ubija (1).jpg|thumb|lijevo|UDIK-Nacionalizam ubija (1)|thumb|Nacionalizam ubija]]
Prva aktivnost Živog spomenika održana je [[2013]]. povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, ispred katedrale [[Srce Isusovo|Srca Isusova]] u Sarajevu. Tom prilikom UDIK je predstavio i svoju parolu "Nacionalizam ubija". Parola je ispirirana bosanskohercegovačkim pakovanjem cigareta gdje je na tri jezika i dva pisma ispisana poruka, koja u svojoj konačnici pokazuje da su sva tri jezika jedan jezik.
 
Najveći broj aktivnosti se održava u Sarajevu<ref>http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/11361/sarajevo_za_vukovar_sutnja_za_zrtve.html</ref><ref>http://www.e-novine.com/region/region-bosna/101604-Sjeanje-rtve-opsade-Sarajeva.html</ref>, ali i u drugim gradovima kao što su: Brčko<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/obiljezavanje-godisnjice-zlocina-pocinjenih-u-logoru-luka-u-brckom/150504010</ref>, Zenica<ref>http://m.pogled.ba/clanak/obiljezavanje-godisnjice-ubojstva-djevojcice-matee-juric/67171</ref>, Tuzla, Srebrenica<ref>http://radiosarajevo.ba/novost/158116/foto-udik-zene-u-crnom-i-fondacija-cure-u-akciji-sat-vremena-sutnje-u-crnini</ref>, Beograd, Zagreb<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sredistu-zagreba-skup-protiv-drzavno-organiziranog-poricanja-zlocina-iz-oluje/834272.aspx</ref> , Foča, Višegrad<ref>http://globalx.ba/visegrad-obiljezen-zlocin-zivih-lomaca/</ref>, Banja Luka<ref>http://www.6yka.com/novost/89812/mir-mozemo-zajedno</ref>, Podgorica... Živim spomenikom UDIK je prvi obilježio opsadu Vukovara, te [[zločin na Kazanima]], pri čemu su aktivisti često trpili represiju zajednice koja se ponekad i fizičkim napadima obračunavala sa aktivistima, ali i prijetnjama koordinatoru UDIK-a [[Edvin Kanka Ćudić|Edvinu Kanki Ćudiću]].
 
[[File:Edicija 20 godina poslije-UDIK.jpg|thumb|Edicija: 20 godina poslije]]
[[2015]]. UDIK je objavio ediciju "20 godina poslije". U prvoj knjizi "Novinari o ratu u BiH" govore novinari koji su bili direktni sudionici rata protiv Bosne i Hercegovine. Unutar ove publikacije nalaze se intervjui sa: [[Florence Hartmann]], [[Ron Haviv]], Morten Hvaal, Roy Gutman, dok u drugoj publikaciji "Političari o ratu u BiH" govore [[Stjepan Mesić]], [[Nebojša Radmanović]], Mladen Bosić.<ref>http://www.udik.org/sarajevo/wp-content/uploads/2015/10/20-godina-poslije-Novinari-o-ratu-u-BiH-page-1.pdf</ref><ref>http://www.udik.org/sarajevo/wp-content/uploads/2015/10/Politicari-o-ratu-u-Bosni-i-Heregovini.pdf</ref>
 
[[2016]]. Koordinator UDIK-a [[Edvin Kanka Ćudić]], na okruglom stolu u Mostaru je prvi put objavio informaciju da će UDIK do kraja iste godine objaviti prvu Centralnu evidenciju spomenika u BiH, koja će do danas biti jedini registar izgrađenih spomenika nakon rata u Bosni i Hercegovini.
 
=== Edvin Kanka Ćudić: 2013 - danas ===
{{Poseban članak|Edvin Kanka Ćudić}}
[[File:Edvin-Kanka-Cudic-kazani.jpg|thumb|Edvin-Kanka-Cudic-kazani|thumb| Edvin Kanka Ćudić]]
[[Edvin Kanka Ćudić]] ([[Brčko]], [[1988]].) je poznati [[bosna|bosanski]] aktivista za [[ljudska prava]], osnivač i koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije.<ref> http://www.udik.org/#!osnivac/cvpl</ref> U [[Gračanica|Gračanici]] završio osnovnu, a u [[Brčko|Brčkom]] srednju školu. Diplomirao je [[novinarstvo]] [[2011]]. godine na Fakultetu političkih nauka [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Govori [[engleski]], [[turski]], i [[perzijski]] jezik. U fokusu njegovih istraživanja su tranziciona pravda i [[genocid]]
 
Prije nego što je osnovao UDIK, bio je novinar raznih regionalnih medija: Monitor ([[Crna Gora]]), Republika ([[Makedonija]]), e-novine ([[Srbija]]), Peščanik ([[Srbija]]), Sabah ([[SAD]]), Preporod ([[Bosna i Hercegovina]]), Dnevni avaz ([[Bosna i Hercegovina]]), Behar ([[Hrvatska]]), gdje je tematizirao teme počinjenih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Uporedo s tim radio je kao novinar na Radiju Federacije BiH.
 
== Vidi još ==