Koprivničko-križevačka županija – razlika između verzija

'''Koprivničko-križevačka županija''' je [[hrvatska]] [[županija RH|županija]] smještena u sjeverozapadnom dijelu države.

 

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

* Gradovi:

** Općina [[Virje]]

 

 

Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: [[Hrvati]] 96 %, [[Srbi]] 1.9 %, [[Slovenci]] 0.1 %, [[Romi]] 0.1 %, [[Mađari]] 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi [[deagrarizacija]], [[industrijalizacija]], [[deruralizacija]] i [[urbanizacija]]. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova ([[Koprivnica]], [[Križevci]] i [[Đurđevac]]).

 

==Zemljopis==

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske.

Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su [[Koprivnica]] i [[Đurđevac]].

 

 

Križevački župan se spominje [[1193.]] što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je [[Komarnička županija]] - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - [[Podravina]]. Manje županije su oko [[1350.]] udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župana. Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa [[Zagreb]]ačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, Križevačka županija i dalje postoji.

Godine [[1993.]] osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište grad [[Koprivnica]] na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer ([[1993.]] - [[1997.]] ), drugi Nikola Gregur ([[1997.]] - [[2001.]] ), a treći [[Josip Friščić]] ([[2001.]] do danas).

 

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

* Podravski poljoprivredni bazen ([[Podravina]])

Podravski poljoprivredni bazen i [[Prekodravlje]] je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ [[Đurđevac]]), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se [[Obrež]] i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki [[Kalnik]], Koprivnička utvrda i Stari grad [[Đurđevac]], i kompleks dvoraca i perivoja [[Erdödy]] u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela [[Lepavina]] i kompleks dvoraca [[Inkey]] i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

 

Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u [[Hlebine|Hlebinama]],Galerija Večenaj u Goli, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u [[Križevci]]ma, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej “[[Podravka]]” – [[Koprivnica]], Stari grad [[Đurđevac]] i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad [[Kalnik]] i Mali Kalnik.

 

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

 

** Park kraj poljoprivredne škole u [[Križevci]]ma

 

*[http://www.kckzz.hr Službena stranica županije]

 

{{Hrvatske županije}}

 

[[Category:Hrvatske županije]]

 

[[bg:Копривнишко-крижевска жупания]]

[[no:Koprivnica-Križevci fylke]]

[[pl:Koprivničko-križevačka županija]]

[[sk:Koprivnicko-križevatská župa]]

[[sl:Koprivničko-križevaška županija]]