Pravda – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa sr.wiki
 
pripojena "Pravednost" sa sr.wiki
Red 1:
{{spajanje|Pravednost}}
[[Image:Bundesarchiv B 145 Bild-F088483-0007, Berlin, Landgericht Berlin, Justitia.jpg|thumb|Statua [[Justicija|Justicije]], personifikacije pravde]]
'''Pravda''' predstavlja ''vrednosno načelo raspodele'' koje određuje koliko dobara i koliko tereta (odn. prava i obaveza)''treba dati'' subjektima društvenih odnosa. Obzirom na to da raspodelu, preko [[zakon]]a vrši [[država]], evidentno je da između pravde i prava postoji neraskidiva veza.
Linija 11 ⟶ 10:
 
'''Korektivna''' počiva na principu aritmetičke jednakosti - ''za izvršenu radnju, sledi odgovarajuće protivčinjenje''; dok se '''distributivna''' oslanja na geometrijsku jednakost - ''postoji jedan viši subjekt (npr. država) koji potčinjenim subjektima, prema unapred utvrđenim kriterijumima, raspodeljuje prava i obaveze''.
 
{{spajanje|== Pravednost}}==
Pravednost je idealno, moralno ispravno stanje stvari ili ličnosti.
 
=== Platonovo određenje pravednosti ===
 
Platon daje sledeću definiciju za »pravednost«. On veli: »Pravednost je posedovanje i delanje onoga što kome pripada« (433).
 
To znači da svaki za svoj rad ima dobivati onoliko koliko taj [[rad]] vredi, i da ima raditi ono za što je najsposobniji. Prema tome, pravedan je onaj [[čovek]] koji stoji baš na pravom mestu, i vrši ono što najbolje može da vrši, i punom i jednakom merom vraća za ono što dobiva. I zato bi [[društvo]] pravednih ljudi bilo najharmoničnija i za rad najsposobnija grupa, jer bi svaki član stojao na svome mestu i vršio funkciju za koju ga je priroda odredila, slično instrumentima y savršenom orkestru. Pravednost y jednom društvu ličila bi na onu harmoniju odnosa kojom ce planete održavaju y svom pravilnom (ili, kako bi [[Pitagora]] kazao, muzikalnom) hodu. Tako organizovano, društvo bi bilo sposobno za dalji život; i pravednost bi dobila neku vrstu darvinske potvrde. Gde ljudi ne stoje na svom prirodnom mestu, gde trgovac pritiskuje državnika, ili gde ratnik otima položaj vladara — tu je koordinacija delova razorena, veze pucaju, i društvo ce rastvara i rasturuje. Pravednost je stvaralačka [[koordinacija]].
 
Pravednost je ''taxis kai kosmos'' — [[poredak]] i [[lepota]] — duševnih delova; to je duši ono isto što i [[zdravlje]] telu. Svako [[zlo]] je [[disharmonija]]; i to između čoveka i prirode, ili između čoveka i drugih ljudi, ili između čoveka i njegove vlastite prirode.
 
Tako Platon odgovara [[Trasimah]]u, Kaliklu i svima [[niče]]ovcima koji ce još mogu naći: pravednost nije gola [[snaga]], nego harmonična snaga — [[požuda]] i ljudi y poretku što ga udešavaju [[um]] i [[organizacija]] ; pravednost nije pravo jačih, nego stvaralačka i jaka harmonija celine.
 
 
 
== Vidi još ==