Žilnica – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
#REDIRECT hr:Žilnica |
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
||
Red 1:
'''Žilnica''', također poznata kao '''korioidea''', je vaskularna ovojnica [[Oko|oka]] koja leži između [[Mrežnica (oko)|mrežnice]] i bjeloočnice. U ljudi je 0. 5mm debljine. Žilnica osigurava [[kisik]] i prehranu vanjskim slojevima mrežnice. Zajedno sa cilijarnim tijelom i šarenicom žilnica formira uveu - srednju očnu ovojnicu.
#REDIRECT [[:hr:Žilnica]]▼
== Slojevi ==
Žilnica je građena od četiri lista (lamine).
*'''Suprakorioidni list'''. Nju čine lamele kolagenih i elastičnih vlakana obložene [[endotel]]om, koje se prednjim krajem drže na žilnici, a straga na bjeloočnici. Lamele pri akomodaciji djeluju kao antagonisti cilijarnom mišiću jer nakon popuštanja kontrakcije ovog mišića vraćaju žilnicu u prvobitni položaj. Sustav pukotina između lamela čini kapilarni prostor, spatium perichorioideale, kroz kojega se meridionalno
prema naprijed pružaju cilijarne žile i živci na svom putu prema cilijarnom tijelu i šarenici.
*'''Vaskulozni list'''. Grade je veliki arterijski ogranci kratkih cilijarnih arterija, venski ogranci koji se dreniraju u vrtložne vene (vortikozne vene), te vezivo.
*'''Koriokapilarni list'''. Sastoji se od spletova kapilara koje tvore režnjiće. Zadaća im je da ishranjuju vanjskih pet slojeva mrežnice (tzv. avaskularni slojevi mrežnice).
*'''Bazalni list (Bruchova membrana)'''. Građena je od tanke mreže elastičnih vlakana, a priliježe uz pigmentni sloj mrežnice.
==Krvna opskrba==
Žilnica je vaskularno opskrbljena od [[stražnja cilijarna arterija|stražnje cilijarne arterije]] koja je grana [[oftalmička arterija|oftalmičke arterije]]. Arterije žilnične cirkulacije, koje opskrbljuju [[uvea|uveu]] te srednje i vanjske slojeve [[mrežnica (oko)|mrežnice]], grane su oftalmičke arterije i ulaze u [[očna jabučica|očnu jabučicu]] bez prolaženja uzduž [[vidni živac|vidnog živca]]. Mrežnična cirkulacija, s druge strane, koja potječe od centralne mrežnične arterije, također grane oftalmične arterije, prolazi zajedno s vidnim živcem. One se granaju u segmentalne ogranke do arteriola i ne [[anastomoza|anastomoziraju]] međusobno. To je klinički važno za bolesti koje zahvaćaju žilničnu krvnu opskrbu. Makula ([[žuta pjega]]), koja je odgovorna za centralni vid i prednji dio vidnog živca, posve ovise o žilničnoj krvnoj opskrbi.
==Mehanizam==
[[Melanin]], tamno obojeni [[pigment]], pomaže žilnici ograničiti nekontrolirane [[refleksija|refleksije]] [[zraka]] svjetla u oku koje bi potencijalno mogle rezultirati percepcijom mutne slike. U ljudi i većine [[primat]]a, melanin prosijava kroz žilnicu. U [[albinizam|albina]] melanin je učestalo odsutan te je [[vid]] slab. U mnogih [[životinja]] djelomična odsutnost melanina pridonosi superiornom [[noćni vid|noćnom vidu]]. U tih životinja melanin je odsutan s dijela žilnice i unutar tog dijela je sloj tkiva koja dobro reflektira, [[tapetum lucidum]], pomažući skupiti [[svjetlo]] reflektirajući ga kontroliranim načinom. Nekontrolirana refleksija svjetla iz mračne žilnice stvara na fotografijama efekt crvenih očiju, dok kontrolirana refleksija iz tapetum luciduma proizvodi efekt svjetlucajućih očiju.
[[category:Oko]]
[[bn:কোরয়েড]]
[[ca:Coroide]]
[[de:Chorioidea]]
[[el:Χοριοειδής χιτώνας]]
[[en:Choroid]]
[[eo:Koroido]]
[[es:Coroides]]
[[et:Pärissoonkest]]
[[eu:Koroide]]
[[fa:مشیمیه]]
[[fr:Choroïde]]
[[he:שכבה דמית]]
[[io:Koroido]]
[[it:Coroide]]
[[ko:맥락막]]
[[lt:Gyslainė]]
[[nl:Vaatvlies]]
[[pl:Naczyniówka]]
[[pt:Coroide]]
[[ru:Хориоидеа]]
[[sk:Cievovka]]
[[tr:Koroidea]]
| |||