Razlike između izmjena na stranici "Kordun"

Dodano 6.999 bajtova ,  prije 11 godina
preuzeto s hrvatske Wikipedije
m/м (redirect na hr.wiki)
 
(preuzeto s hrvatske Wikipedije)
'''Kordun''' je mikroregija u Središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
#REDIRECT [[:hr:Kordun]]
 
== Zemljopis ==
Kordun je prvenstveno etnokulturalna regija s jasno određenim granicama : na jugu rijekom [[Korana|Koranom]], na zapadu [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnicom]], na sjeveru [[Kupa|Kupom]], te na istoku [[Glina (rijeka)|Glinom]] i tzv. "suhom" granicom prema [[BiH]]. Reljefno, Kordun je prijelazna zona između dinarskog planinskog područja ([[Lika]]) i ravničarskog prostora Središnje Hrvatske. Teren je uglavnom brežuljkast s manjim uzvisinama (200-300 m) koje se postupno povećavaju prema [[Petrova gora|Petrovoj gori]], najvišem vrhu Korduna smještenom u njegovom središtu. Čitavo područje gravitira [[Karlovac|Karlovcu]] i predstavlja dio šire Pokupsko-kordunske regije. Najveće gradsko naselje (po nekim pokazateljima i jedino) na Kordunu je [[Slunj]].
 
== Ime ==
Naziv Kordun nastao je u razdoblju [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i usko je povezan sa strateškim značenjem kraja. Dolazi od francuske riječi '''cordon militaire''' koja znači vojni pojas. U ovom slučaju to se odnosi na niz povezanih stražarnica i utvrda prema izbačenom turskom području zapadne [[Bosna|Bosne]].
 
== Granice ==
Pojednostavljeno, područje Korduna je određeno okolnim rijekama Koranom, Mrežnicom, Kupom i Glinom. Međutim, postoje razlike između reljefnih i etnografskih granica. Tako se prostor [[Lasinja|Lasinje]] na sjeveru češće smatra dijelom Pokuplja, a [[Topusko|Topuskog]] na istoku dijelom [[Banija|Banovine]]. <br>Granice Korduna su jednom povećane diplomatskim putem : [[1791]]. godine [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] je iz sastava [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] izdvojena pogranična zona oko Cetingrada i Drežnik Grada ( tzv. "suha međa"), koja se od tada smatra dijelom Korduna.
 
== Uprava ==
Danas se u okviru Korduna nalazi jedan grad (Slunj) i 5 općina ([[Cetingrad]], [[Gvozd]], [[Krnjak]], [[Rakovica]] i [[Vojnić]]). Ponekad se u sastav Korduna uvrštavaju i općine Lasinja, Topusko i područje Skakavca. Sve općine, osim Gvozda i Topuskog koji su u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], pripadaju [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].
 
== Stanovništvo ==
Kordun je tijekom čitavog 20. stoljeća bio izrazito emigracijsko i [[Depopulacija|depopulacijsko]] područje, što je pojačano stradanjem u ratovima. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine ima oko 29.000 stanovnika obuhvaćajući prostor Rakovice, Slunja, Cetingrada, Vojnića, Topuskog, Gvozda, Krnjaka, Lasijne i područje Skakavca. Po nacionalnoj strukturi Hrvati su većinsko stanovništvo: (oko (21.000)-73 % [[Hrvati|Hrvata]] , oko (7.000)- 24 % [[Srbi|Srba]] te oko (1.000)-3 % [[Bošnjaci|Bošnjaka]]). I ovdje se, kao i u Lici, mogu izdvojiti dvije zone: južnoi Kordun (Cetingrad,Rakovica i Slunj) i sjeverni Kordun (Gvozd,Lasinja,Topusko,Krnjak, Vojnić i područje Skakavca).
 
== Povijest ==
U srednjem vijeku područje današnjeg Korduna imalo je veliku stratešku važnost kao prijelazni prostor između primorskog i panonskog dijela Hrvatske. Upravo tu, na planini [[Gvozd]] (današnja [[Petrova gora]]) pokušao je [[1097]]. godine [[Petar Svačić]] bezuspješno zaustaviti prodor Mađara prema moru. Kasnije u okviru Ugarsko-hrvatske države ovo područje je podijeljeno između srednjovjekovnih županija Drežnika, Gore i Gorice. Kao feudalni gospodari nametnuli su se knezovi [[Nelipići]], nakon njih [[ Babonići]], da bi u 14. stoljeću većina Korduna prešla pod vlast knezova [[Frankapani|Frankopana]]. To je razdoblje guste naseljenosti ovog kraja, kada se razvija čitav niz utvrda, naselja i samostana. Najznačajniji frankapanski centri su bili Drežnik i Slunj. U sjevernom dijelu Korduna nalazila se Perna (današnje selo kod Topuskog) koja je već [[1225]]. dobila gradska prava, zatim samostan Zlat (današnje selo Slavsko Polje) i [[Cisterciti|cistercitska]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatija]] Topusko.
O važnosti ovog prostora u predturskom razdolju svjedoči i to da se [[1527]]. godine, nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], u [[Cetingrad|Cetinu]] kod Slunja sastao hrvatski sabor i izabrao [[Ferdinand I.|Ferdinanda Habsburga]] za hrvatskog kralja. Međutim, [[Otomansko carstvo|turska]] osvajanja su ubrzo zahvatila i ovo područje. Nakon pada tvrđave Drežnik [[1578]]. godine, Kordun postaje ničija zemlja između Habsburškog i Turskog carstva, izložena stalnim pustošenjima. Iako Turci nisu uspjeli zauzeti Slunj, a [[1579]]. je osnovana i nova tvrđava [[Karlovac]], nezaštićeno stanovništvo okolnih naselja se gotovo u potpunosti iseljava. Kordun je tada posve opustio, a do novog naseljavanja će doći tek u 18. stoljeću nakon protjerivanja Turaka.
 
Po oslobađanju od Turaka, ovo područje, kao ni susjedna [[Lika]] i [[Banija|Banovina]], nije vraćeno pod vlast hrvatskog [[Ban|bana]], već je ušlo u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Tada se vrši i organizirana kolonizacija stanovništva, pri čemu na područje oko Slunja dolaze uglavnom Hrvati, a oko Petrove gore Srbi. Njihova primarna uloga bila je vojna zaštita novog sustava pograničnih utvrda prema Turskom carstvu. Za razliku od srednjeg vijeka, kad je ovaj prostor bio podijeljen između više županija, sada se zbog strateškog položaja i mentaliteta novih stanovnika-graničara izdvaja kao posebna pokrajina. Iz tog razdoblja potječe i današnji naziv Kordun (od riječi cordon).
 
Kordun je ostao u sastavu Vojne krajine (kao slunjska i djelomično ogulinska pukovnija) sve do njenog ukidanja [[1881]]. godine, kada je priključen Riječko-modruškoj županiji. Stanovništvo koje je imalo vojnu ulogu ili se bavilo djelatnostima povezanima s vojskom nije moglo preživjeti isključivo od poljoprivrede. Već krajem 19. stoljeća počinje iseljavanje, koje se nastavilo tijekom čitavog 20. stoljeća.
 
== Gospodarstvo ==
Kordun je izrazito ruralno područje sa zemljištem relativno nepovoljnim za obradu. To je posebno izraženo u južnom dijelu (okolica Slunja) gdje prodiru dijelovi dinarskog krša. U povijesti je stanovništvo bilo vezano za vojnu službu u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], tako da nikada nije zavisilo isključivo o poljoprivredi.
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], otvarani su manji industrijski pogoni u lokalnim centrima (Krnjak, Slunj, Vojnić), ali bez većeg učinka na razvoj kraja. Danas se mogućnost razvitka vidi u [[Turizam|turizmu]], posebno na slunjskom području zbog blizine [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]].
 
== Spomenici i znamenitosti ==
* Ostaci srednjovjekovnih gradova i utvrda ([[Cetin]], [[Klokoč]], [[Stari grad Drežnik]], Perna, Slunj)
* [[Rastoke]]
* [[Baraćeve špilje]]
* Spomen - područje Petrova gora ([[Partizani|partizanska]] bolnica i spomenik)
 
== Poznate osobe ==
 
== Vanjske poveznice ==
 
[[category:Zemljopis Hrvatske]]
 
[[bs:Kordun]]
[[de:Kordun]]
[[en:Kordun]]
[[es:Kordun]]
[[fr:Kordun]]
#REDIRECT [[:hr:Kordun]]
[[sr:Кордун]]
[[sv:Kordun]]