Verzija na datum 26 decembar 2008 u 23:30 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinos) Botovi 57.560 izmena m robot Dodaje: fr:Canton de Tuzla ← Starija izmjena		Verzija na datum 2 juni 2009 u 23:31 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.428 izmena m robot Dodaje: sv:Tuzla kanton; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 5: {\| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:#f9f9f9;" \|- \| align=center width=130 \| [[~~Image~~File:Tuzlanskikzastava.gif\|175px\|Zastava Tuzlanskog kantona]] \|\| align=center width=130px \| [[~~Image~~File:Tuzlanskikgrb.gif\|60px\|Grb Tuzlanskogkantona]] \|- \| align=center width=130 \| <small>([[Zastava Tuzlanskog kantona\|Opis]])</small> \|\| align=center width=130px \| <small>([[Grb Tuzlanskog kantona\|Opis]])</small> Red 20: \| '''[[Površina]]''' \|\| [[1 E12 m2\|2.649,0 km²]] \|- \| '''[[Stanovništvo]]'''<br /> - Ukupno <br /> - [[Gustoća stanovništva\|Gustoća]] \|\| <br />502.418.<br />189,67/km² \|- \|} Red 28: Zauzima površinu od 2.908 km2, a broj stanovnika je 611.500. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne, čini 11,1% ukupne teritorije Federacije [[BiH]]. Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u starijem kamenom dobu (paleolitu). To potvrđuje [[arheologija\|arheološki]] nalazi: Kamen kod ušća [[Usora\|Usore]] u [[Rijeka Bosna\|Bosnu]], Makljenovac kod [[Doboj]]a, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena mlađeg kamenog doba (neolita) otkriveno je više lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, [[Tuzla\|Tuzli]], Korića Hanu kod Gračanice, Ražljevu, Tramošnici i Skugriću kod [[Gradačac\|Gradačca]]. Ova nalazišta su pripadala vinčanskoj kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole [[stećak~~\|stećaka~~]]a su sačuvane na području [[Kladanj\|Kladnja]], [[Banovići\|Banovića]], [[Kalesija\|Kalesije]], [[Živinice\|Živinica]], [[Lukavac\|Lukavca]], [[Tuzla\|Tuzle]], [[Teočak~~\|Teočaka~~]]a i [[Sapna\|Sapne]]. Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani [[bosančica\|bosančicom]]. Postoje [[franjevački odred\|franjevački]] [[samostan~~\|samostani~~]]i (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u [[Gornja Tuzla\|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla\|Tuzli]], [[Teočak~~\|Teočaku~~]]u, [[Koraj~~\|Koraju~~]]u i drugim lokalitetima. Trenutno djeluje više listova, [[radio]] i [[televizija\|televizijskih]] stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad [[Gradačac]] ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo znaimljiv. U [[Srebrenik]]u se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula [[Zmaj od Bosne\|Zmaja od Bosne]], Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine. Red 40: Modrac je akumulaciono jezero u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]] sa površinom od 17 km2, udaljeno 10 km od [[Tuzla\|Tuzle]]. Velikim finansijskim ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u najatraktivnije mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis, nogomet itd. Jezero daje izvanredne mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, [[ribolov]]om, plivanjem. Na području općine [[Kladanj]] datira veliki [[šuma\|šumski]] potencijal, preko planine [[Konjuh]]. Također, postoje dvije poznate pećine: [[Djevojačka pećina\|~~Djevojačka~~Djevojačkai]]i [[Debravska pećina\|Debravska]]. Jezero [[Hazna]] se nalazi u [[Gradačac\|Gradačcu]], blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije [[Srebrenik]]a su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina [[Majevica]]. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – Slana banja u Tuzli; Banja Ilidža u Gradačcu; Kladanjska voda kod Kladnja. Najvažnija [[privreda\|privredna]] grana Tuzlanskog kantona je industrija. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. [[Ugalj]] i [[kamena so]], dva su najvažnija [[minerali\|mineralna]] resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu. Poljoprivredne površine zauzimaju 49% teritorije Tuzlanskog kantona. Proizvodnja električne energije je također zastupljena i postoji 5 elektrana. == Vanjski linkovi == [http://www.vladatk.kim.ba/ Službena stranica Tuzlanskog kantona] {{Administrativna podjela BiH}}▼ [[Category:Tuzlanski kanton]] [[Category:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] ▲{{Administrativna podjela BiH}} [[bg:Тузлански кантон]] Linija 69 ⟶ 68: [[pl:Kanton Tuzla]] [[sr:Тузлански кантон]] [[sv:Tuzla kanton]] [[tr:Tuzla Kantonu]] [[vi:Tuzla (tổng)]]

Tuzlanski kanton – razlika između verzija