Razlike između izmjena na stranici "Helena (mitologija)"

Dodana 33 bajta ,  prije 11 godina
m/м
robot Dodaje: ext:Elena de Troya; kozmetičke promjene
m/м (robot Dodaje: ext:Elena de Troya; kozmetičke promjene)
:''Ovo je članak o mitološkoj ličnosti Helene Trojanske. Za ostala značenja v. [[Helena (razvrstavanje)]].''
 
[[ImageFile:Helen of Troy.jpg|thumb|[[Evelyn de Morgan]]: Helena Trojanska<small>, [[1898.]]</small>]]
 
'''Helena''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἑλένη''', ''Helénē'') bila je žena [[sparta]]nskog kralja [[Menelaj]]a, [[Zeus]]ova i [[Leda|Ledina]] kći; smatrana najljepšom ženom onog doba. Oteo ju je [[Paris]], sin [[troja]]nskog kralja, i tako započeo [[Trojanski rat]].
 
 
== [[Etimologija]] ==
 
Helenino [[ime]] [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] je porijekla. Moguće je da potječe od [[zvjezdica (pravopis)|*]]''wel-'' = okrenuti, pokriti, zatvoriti ili od *''sel-'' = teći, trčati. Potonja bi mogućnost mogla biti paralela za [[veda|vedsku]] Saraṇyū koja je također bila oteta. Ime je pučkom etimologijom povezivano s [[Heleni]]ma.
 
== Mitologija ==
 
=== Rođenje ===
 
[[ImageFile:Helena egg (Apulian Krater ca 375-350 BC).jpg|thumb|left|Helenino rođenje iz [[jaje]]ta<small>, [[4. stoljeće]]</small>]]
 
Prema mitu, [[Leda (mitologija)|Leda]] je rodila Helenu i [[Polideuks]]a ([[Poluks]]a) [[Zeusu]] istodobno noseći [[Kastor]]a i [[Klitemnestra|Klitemnestru]], djecu svoga muža [[Tindarej]]a, [[sparta]]nskog kralja. [[Zeus]] je poprimio obličje [[labud]]a i spavao s Ledom iste noći kad i njezin muž. U drugoj inačici mita, izlegla je dva [[jaje|jaja]] iz kojih su izašla djeca.
U ''[[Katalog žena|Katalogu žena]]'', djelu koje se smatra da ga je napisao [[Heziod]], govori se da je Helena bila kći neimenovane [[Okeanida|Okeanide]], kćeri boga [[(mitologija)|Okeana]], koju je obljubio [[Zeus]].
 
=== Brak s Menelajem ===
 
[[Tezej]] i [[Pirit]] zavjetovali su se da će oženiti [[Zeus]]ove kćeri, a Tezej je izabrao Helenu. On i Pirit oteli su je i zadržali sve dok nije bila dovoljno zrela za udaju. Pirit je izabrao [[Perzefona|Perzefonu]], [[Had (bog)|HadHadovu]]ovu ženu. S Tezejevom majkom, Etrom, otišli su u [[Had (podzemni svijet)|Had]] oteti Perzefonu. Had se pravio gostoljubiv, ali čim su sjeli za gozbeni stol, [[zmije]] su ih prikovale za mjesta. Helenu su spasila njezina braća, [[Kastor i Polideuk]] i vratila je u [[Sparta|Spartu]].
 
Kad je došlo vrijeme za Heleninu udaju, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su [[Odisej]], [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali je favorit bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. Odisej je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se Helena udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]].
 
=== Otmica ===
 
[[ImageFile:Francesco Primaticcio 003.jpg|thumb|left|250px|[[Francesco Primaticcio]]: Otmica Helene<small>, [[1530.]] - [[1539.]]</small>]]
 
Nekoliko godina kasnije, [[Paris]], [[troja]]nski princ, došao je u [[Sparta|Spartu]] da bi oženio Helenu. [[Afrodita]] mu ju je obećala nakon što ju je proglasio najljepšom među božicama, što je izazvalo bijes [[Hera|Here]] i [[Atena (mitologija)|Atene]]. Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno napustila Menelaja i njihovu devetogodišnju kćer [[Hermiona (mitologija)|Hermionu]].
[[Herodot]] također tvrdi da je [[Homer]] bio svjestan te priče, ali ju je odlučio ignorirati zbog pjesničkih razloga. Herodot također govori da su na početku rata [[Troja]]nci rekli Grcima da nemaju Helenu, ali im oni nisu vjerovali sve dok nisu uništili grad. Potom je [[Menelaj]] otišao u [[Egipat]] po Helenu.
 
=== [[Trojanski rat]] ===
 
[[ImageFile:Helen Menelaus Louvre G424 full.jpg|thumb|[[Menelaj]] želi ubiti Helenu, ali ne uspijeva jer je osupnut njezinom ljepotom<small>, [[5. stoljeće p.n.e.]]</small>]]
 
Kad je [[Menelaj]] doznao da mu žena nedostaje, pozvao je bivše Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo [[Trojanski rat]] u kojem su sudjelovali svi [[Stara Grčka|Grci]], bilo na Menelajevoj, bilo na strani [[Troja]]naca.
U drugim je pak inačicama Helena bila tiha i puna tuge nakon povratka u [[Sparta|Spartu]], uglavnom zbog [[Paris]]ove smrti. Više nije mogla voljeti [[Menelaj]]a kao nekoć, a on nije mogao voljeti nju zbog onoga što je učinila.
 
=== Helenina smrt ===
 
Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], nakon [[Menelaj]]eve smrti, njegovi su je sinovi [[Megapent]] i [[Nikostrat]] prognali iz Sparte. Otišla je na otok [[Rod]] tražiti pomoć od Polukse, Tlepolemove udovice. Tlepolem se borio i poginuo u [[Troja|Troji]], a ubio ga je likijski vođa [[Sarpedon]]. Poluksa se pretvarala da je Helenina prijateljica, ali ju je uz pomoć svojih sluškinja objesila o drvo i tako osvetila smrt svoga muža.
Jedna inačica mita kaže da je ju poslije svoje smrti u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] oženio [[Ahilej]] umjesto [[Medeja|Medeje]].
 
== Literatura ==
 
{{commons|Category:Helen}}
* [[Apolodor]]: '''Bibliotheka'''
* [[Plutarh]]: '''Tezej'''
<!-- interwiki -->
 
 
[[Category:Grčka mitologija]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[ar:هيلين]]
[[et:Helena]]
[[eu:Troiako Helena]]
[[ext:Elena de Troya]]
[[fa:هلن]]
[[fi:Helena (mytologia)]]
108.585

izmjena