Razlike između izmjena na stranici "Marko Vipsanije Agripa"

Obrisan 131 bajt ,  prije 14 godina
slika
(s hrvatske)
 
(slika)
'''Marko Vipsanije Agripa''' ([[latinski jezik|latinski]] ''Marcus Vipsanius Agrippa''; [[63. p.n.e.|63. pr. Krpne.]] - [[12. p.n.e.|12. pr. Krpne.]]), [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[državnik]] i [[vojskovođa]], jedan od najznamenitijih ljudi [[August]]ova vremena i njegov zet. Najpoznatiji je po pobjedi protiv snaga [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i [[Kleopatra VII.|Kleopatre]] u pomorskoj [[bitka kod Akcija|bitci kod Akcija]].
 
Agripa je bio iz skromnog roda. Imao je jednako godina kao i Oktavijan (kao što su onda zvali cara) te je studirao s njim u [[Apolonija|Apoloniji]] kada su stigle vijesti o [[ubojstvo|ubojstvu]] [[Julije Cezar|Julija Cezara]] ([[44. p.n.e.|44. pr. Krpne.]]). Po njegovom savjetu Oktavijan je odmah krenuo u [[Rim]]. Agripa je odigrao istaknutu ulogu u ratu protiv [[Lucije Antonije|Lucija Antonija]] i [[Fulvija|Fulvije]], odnosno brata i žene Marka Antonija, koji je završio osvajanjem Peruzije ([[40. p.n.e.|40. pr. Krpne.]]). Dvije godine kasnije ugušio je ustanak Akvitanaca u Galiji i prešao je [[Rajna|Rajnu]] da kazni provale Germana. Na svojem povratku odbio je proslaviti trijumf ali je prihvatio službu [[konzul]]a [[37. p.n.e.|37. pr. Krpne.]]
 
[[Image:Marko_Vipsanije_AgripaAgrippa, Baumeister S.27.jpg|thumb|168px|left|Marko Vipsanije Agripa]]
 
U to je vrijeme [[Seksto Pompej]], s kojim je rat bio neizbježan, zapovijedao morem na obalama Italije. Kako bi ga pobijedio, Agripa je prvo trebao osigurati luke za svoje brodovlje. To je postigao presjekavši kopnene veze koje su odvojile Lacus Lucrinus od mora te stvorivši vanjsku luku. Unutrašnju luku je također stvorio povezujući jezero Avernus s Lucrinusom (Dio Cassius xlviii. 49; Plinije, ''Nat. Hist.'' xxxvi. 24). Agripa je otprilike tada oženio [[Pomponija|Pomponiju]], kćer [[Marko Tulije Ciceron|Ciceronova]] prijatelja [[Tit Pomponije Atik|Tita Pomponija Atika]]. Čim je imenovan vrhovnim pomorskim zapovjednikom, započeo je s obukom svoje posade sve dok nije bio spreman suočiti se s Pompejevom mornaricom. [[36. p.n.e.|36. pr. Krpne.]] je pobijedio kod [[Mile|Mila]] i [[Nauloh]]a nakon čega je primio čast pomorskog vijenca za svoju službu. Kada je izabran za edila [[33. p.n.e.|33. pr. Krpne.]] označio je razdoblje svoje službe stvarajući velike doprinose u gradu Rimu, obnavljajući i gradeći [[akvedukt|akvedukte]], povećujući i čisteći [[Cloaca Maxima|Cloacu Maximu]], gradeći kupališta i trijemove te zasađujući vrtove. Također je dao poticaj javnim izložbama umjetnina. Carevo hvalisanje da je preuzeo grad od cigli, a ostavio ga u mramoru ("marmoream se relinquere, quam latericiam accepisset", Svetonije, ''Augustov život'' 29) zapravo s velikom ispravnošću može izreći Agripa.
 
Kada je izbio rat s Antonijem opet je pozvan da preuzme zapovjedništvo nad mornaricom. Pobjeda kod [[bitka kod Akcija|Akcija]] ([[31. p.n.e.|31. pr. Krpne.]]), kojom je Oktavijan postao gospodar [[Rim]]a i svjetskog carstva, uglavnom je Agripina zasluga. Oktavijan mu je u znak zahvalnosti ponudio ruku svoje nećakinje Marcele ([[28. p.n.e.|28. pr. Krpne.]]). To bi značilo da je njegova prva supruga Pomponija ili umrla ili se razvela. Agripa je [[27. p.n.e.|27. pr. Krpne.]] po treći put izabran za konzula, a iste godine je i senat dodijelio Oktavijanu carski naslov Augustus ("Preuzvišeni").
 
Vjerojatno u spomen bitke kod Akcija Agripa je sagradio i posvetio zgradu koja je prethodila [[Hadrijan|Hadrijanovu]] [[Panteon, Rim|Panteonu]] u Rimu koji je ostao sačuvan. Natpis na kasnijoj zgradi koja je sagrađena oko [[125|125. po. Kr.]] sadrži tekst natpisa s Agripine zgrade iz vremena njegova trećega konzulovanja. Godine koje su slijedile nakon svojega trećeg konzulovanja, Agripa je proveo u Galiji reformirajući provincijalnu administraciju i porezni sustav, a uz to je sagradio učinkoviti sustav cesta i akvedukta, čiji se sjajan primjer može vidjeti blizu današnjega Nimesa.
[[Image:Roma-pantheonnotte.jpg|Hadrijanov [[Panteon, Rim|Panteonu]]|thumb]]
 
Čini se da je Agripino prijateljstvo s Augustom bilo zamračeno zavišću njegova šurjaka Marcela, kojeg su vjerojatno podbadale intrige [[Livija|Livije]], druge Augustove žene, koja se bojala Agripinog utjecaja na njezina muža. Rezultat tome bio je Agripin odlazak iz Rima, navodno da preuzme upravljanje nad Sirijom. To je bila vrsta časnoga progonstva, ali zapravo je Agripa samo poslao svojeg poslanika na istok, dok je on sam ostao na [[Lezbos|Lezbosu]]. Nakon Marcelove smrti, koja se dogodila za manje od godinu dana, u Rim ga je pozvao August koji je shvatio da mu trebaju njegove usluge.
 
Govori se da je [[Mecenat]] savjetovao Augustu da priveže Agripu još bliže sebi tako da ga učini svojim zetom. U skladu s time August je nagovorio Agripu da se razvede od Marcele i oženi njegovom kćeri Julijom ([[21. p.n.e.|21. pr. Krpne.]]) koja je bila Marcelova udovica i jednako glasovita po svojoj ljepoti i sposobnostima kao i po svojoj besramnoj razuzdanosti. Agripi je povjereno [[19. p.n.e.|19. pr. Krpne.]] gušenje ustanka Kantabrijaca u Španjolskoj. Po drugi put je imenovan upraviteljem [[Sirija|Sirije]] ([[17. p.n.e.|17. pr. Krpne.]]) gdje je njegova pravedna i mudra administracija zadobila poštivanje i dobru volju stanovništva provincije, posebice [[Hebreji|Hebreja]]. Agripa je također ponovno uspostavio rimsku kontrolu nad Kimerijskim Hersonezom (današnji Krim) tijekom svojega upravljanja. Njegova zadnja javna služba bio je početak osvajanja područja gornjega Dunava, koje će kasnije postati rimskom provincijom [[Pannonia|Panonijom]] ([[13. p.n.e.|13. pr. Krpne.]]). Umro je u ožujku u [[Campania|Campaniji]] u svojoj pedeset i prvoj godini. August je u njegovu uspomenu priredio veličanstven pogreb.
 
Osim što je bio vojskovođa, Agripa je bio poznat kao pisac, posebice o [[geografija|geografiji]]. Pod njegovim nadzorom ostvarena je Cezarova zamisao o potpunoj [[geodezija|izmjeri]] carstva. Od priručnih sredstava napravio je okruglu kartu svijeta (''Orbis pictus'') koju je August urezao u mramor i nakon toga je smještena u kolonade koje je izgradila njegova sestra Polla. Uz njegove rukopise nalazila se i [[autobiografija]] koja se izgubila. Agripa je imao nekoliko djece; s Pomponijom kćer [[Vipsanija Agripina|Vipsaniju]] koja je postala prva žena cara [[Tiberije|Tiberija]]; s [[Klaudija Marcela|Klaudijom Marcelom]] kćer [[Vipsanija Marcela|Vipsaniju Marcelu]]; s [[Julija Cezaris|Julijom Cezaris]] tri sina [[Gaj Cezar|Gaja Cezara]], Lucija Cezara i [[Postumus Agripa|Agripu Postumusa]] i dvije kćeri [[Agripina starija|Agripinu stariju]], kasnije [[Germanik]]ovu ženu, i [[Vipsanija Julija|Vipsaniju Juliju]], koja se udala za Lucija Emilija Paula.