|
"'''Strabo'''" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene. [[Pompej|Pompejev]]ev otac se zvao "[[Pompeius Strabo]]." Osoba rodom sa Sicilije koja je imala jasan vid kojim je mogla vidjeti stvari na velikoj daljini kao da su blizu također je nazivana "Strabo."
[[imageFile:Strabon.jpg|thumb|left|240px|Strabon prikazan na gravuri iz 16. stoljeća.]]
Najznačajnija ličnost po tom imenu bio je '''Strabon''' (grčki ΣτράβωνΣτράβων; rođen [[63 p.n.e.|63. pr. Kr.]] ili [[64 p.n.e.|64. pr. Kr.]], umro o. [[24|24. po. Kr.]]), [[Grčka|grčki]] [[povijest|povjesničar]], [[geografija|geograf]] i [[filozofija|filozof]]. U današnje vrijeme Strabon je uglavnom slavan po svojoj ''Geografiji'' (grčki ''ΓεωγραφικάΓεωγραφικά''), djelu u 17 knjiga koje sadrže povijest i opise ljudi i mjesta diljem njemu poznatog svijeta.
Strabon je rođen u imućnoj obitelji iz Amaseje (današnja [[Amasya provincija|Amasya, Turska]]) na [[Pont|Pontu]]u, koji je postao dijelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] upravo u vrijeme oko njegova rođenja. Učio je pod vodstvom mnogih geografa i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u [[Rim|Rimu]]u. U filozofiji je bio [[stoicizam|stoik]], a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je poduzeo znatna putovanja, među ostalim u [[Egipat]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Nije poznato kada je napisao ''Geografiju'' iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]]. Neki smještaju njegove prve skice oko [[7|7. po. Kr.]], drugi pak oko [[18|18. po. Kr.]] Spominje se smrt mauretanijskoga kralja Jube koja se dogodila [[23|23. po. Kr.]]
Strabonova ''Historia'' je izgubljena: sam ju Strabon navodi, a i ostali stari pisci spominju da je postojala. Sve što je ostalo od nje jest fragmenat papirusa koji se danas čuva na Milanskom sveučilištu (prenumeriran P[apirus] 46).
Za Strabonovu smrt je predloženo nekoliko različitih datuma, većinom smještenih ubrzo nakon 23. po. Kr.
== ''Geografija'' ==
'''''Geographia''''' je sveobuhvatno djelo na grčkome, obuhvaća 17 knjiga, te se može smatrati enciklopedijom geografskog znanja Strabonova vremena. Sačuvana je u cijelosti, osim nekih dijelova iz knjige 7. Iako pokriva u ono vrijeme cijeli svijet poznat Grcima i Rimljanima, pati od nekoliko većih pogrešaka: stalna i jako nametljiva obrana pjesnika [[Homer|Homera]]a kao geografskog izvora vodila ga je ispuštanju suvremenijih pisaca, kao što je [[Herodot|Herodot]] koji je zajedno sa Strabonom često bio svjedokom onoga što je izvještavao; zaokupljenost zapisnikom često s varavim zaključcima, te kritika drugih pisaca; naročito grčki apriorni stav prema činjenicama tražeći da ih se izvodi uz čistu primjenu razuma. Ukratko, netko bi volio više geografije, a manje zaključivanja. Ta slabije poznata područja ipak su opskrbila moderne znanstvenike vrijednim povijesnim informacijama o metodama antičke geografije i o mnogim starijim geografima čija djela se nisu uspjela sačuvati.
Tridesetak rukopisa ''Geografije'' ili njenih dijelova je sačuvano, većina njih su srednjovjekovni prijepisi prijepisa, iako postoje fragmenti s papirusnih svitaka koji su prepisani oko [[100]]. - [[300]]. po. Kr. Znanstvenici su se mučili stoljeće i po kako bi napravili pouzdano izdanje slično onome što ga je Strabon napisao. Završno izdanje izdano je [[2002]]. pojavljujući se po jednom svesku godišnje.
[[Category:Antički Grci]]
[[categoryCategory:staraStara Grčka]]
[[Category:Geografi]]
[[Category:povjesničariPovjesničari]]
[[Category:filozofiFilozofi]]
[[als:Strabo]]
[[bg:Страбон]]
[[br:Strabon]]
[[bs:Strabon]]
[[ca:Estrabó]]
[[cs:Strabón]]
| 