Atenska kuga – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Atenska kuga''' je naziv za epidemiju zarazne bolesti koja je godine 430. pne. pogodila starogrčki polis Atenu. Historičari pr…
 
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Atenska kuga''' je naziv za [[epidemija|epidemiju]] zarazne bolesti koja je godine [[430. pne.]] pogodila [[Antička Grčka|starogrčki]] [[polis]] [[Atena|Atenu]]. Historičari procjenjuju da od bolesti umrla oko trećina stanovnika grada, a među žrtvama je bio i veliki atenski državnik [[Periklo]]. Jedan od Atenjana koji je obolio, ali se kasnije oporavio, bio je i [[Tukidid]], koji je u ''[[Historija Peloponeskog rata|Historiji Peloponeskog rata]]'' ostavio detaljan opis bolesti i njenih posljedica na atensko društvo. Atensku kugu dio historičara smatra završetkom tzv. [[Zlatno doba Atene|Zlatnog doba Atene]], odnosno razlogom zašto je Atena izgubila peloponeski rat i prestala biti dominantnom silom među grčkim polisima.
 
== Antički opisi ==
 
Prema Tukididovim navodima, bolest se prvi put pojavila u [[Etiopija|Etiopiji]], a potom proširila na [[Drevni Egipat|Egipat]] i [[Drevna Libija|Libiju]] da bi na kraju pogodila i grčki svijet. U trenutku izbijanja zaraze, Atena je bila pod opsadom [[sparta]]nske vojske koja je drugu godinu zaredom upala u [[Atika|Atiku]] i pustošila tamošnja polja i naselja. Periklova strategija je bila izbjegavanje kopnenog sukoba sa nadmoćnim Spartancima, odnosno korištenje nadmoćne atenske flote koja je Spartu i njene saveznike trebala iscrpiti pomorskom blokadom. Atena je, s druge strane, zahvaljujući floti i [[Dugi zidovi|Dugim zidovima]] koji su grad spajali s lukom [[Pirej]] mogla računati na stalnu opskrbu hranom i drugim potrepštinama. Međutim, takva je strategija s druge strane iza gradskih zidina dovela gotovo cjelokupno ruralno stanovništvo te grad učinila prenapučenim, dovela do pada [[higijena|higijenskih]] standarda te tako stvorila povoljne uvjete za izbijanje bolesti.
 
Bolest je, prema Tukididovim navodima, izbila u Pireju, a potom se proširila na ostatak grada. Njeno izbijanje i simptomi su iznenadili građane, pogotovo činjenica da je napadala inače zdrave i snažne osobe. Simptomi su uključivali glavobolje, visoku temperaturu, zapaljenje očiju, jezika i sluzokože, koje je slijedio kašalj i crveni osip po koži, a potom kašalj i na kraju proljevi,. Smrt je najčešće dolazila sedam ili osam dana nakon izbijanja bolesti.
 
== Eksterni linkovi ==