Egej (mitologija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: ko:아이게우스
Gotovo
Red 1:
[[Image:Krater Warrior BM F158.jpg|thumb|right|280px|Dolazak ili odlazak mladog radnika ili heroja (možda [[Tezej]]aTezeja u [[Atena|Atenu]] pri čemu je po svom maču prepoznat od Agej)Egeja. Apulijska posuda, 410.–400. ccapr. 410–400n. pne. Iz Ruvoa u Južnojjužnoj Italiji.]]
:''Za [[sparta]]nskog heroja Egeja v.pogledajte [[Egej (heroj)]].''
 
U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je '''Egej''' ('''Aegeus''', '''Aigeus''', '''Aegeas''' ili'''Aigeas''') bio arhajska ličnostosoba u [[mit o osnivanju|mitu o osnivanju]] [[Atena|Atene]]. "Kozar" koji dao svoje [[ime]] [[Egejsko more|Egejskom moru]] bio je otac [[Tezej]]ev, osnivač atenskih institucija i jedan od [[kralj Atene|kraljeva Atene]].
:''Za [[sparta]]nskog heroja Egeja v. [[Egej (heroj)]].''
== Život ==
 
Nakon smrti svog oca [[Pandion II|Pandiona II]]. Egej i njegova tri brata [[Palas (sin Pandionov)|Palas]], [[Nis]] i [[Lik (mitologija)|Lik]] su preuzeli vlast od Ateni od [[Metion]]a, koji ju je bio preuzeo od Pandiona. Podijelili su vlast na četvero, a Egej je bio kralj. Prva žena bila mu je [[Meta]]<ref> usporedi [[Metida]].</ref> a druga [[Halkiopa]]. Nemajući muškog nasljednika, Egej je [[Pitija|Proročište]] u [[Delfi]]ma pitao za savjet. Njene zbunjujuće riječi su bile: "Ne odrješuj grlo od vreće s [[vino]]m dok ne dođeš na vrh Atene, inače ćeš umrijeti od tuge."<ref>Plutarch, ''Vita of Theseus''; Pseudo-Apollodorus, ''Bibliotheke'' 3,15.6.</ref> Ignorirajući proročanstvo, Egej se vratio kući preko Trezena, gdje je, vjerojatno u pijanstvu,<ref>[[Scholium|Scholion]] on Euripides' ''Hippolytus'', noted by Karl Kerenyi, ''The Heroes of the Greeks'' (1959) p 218 note 407.</ref> napravio Tezeja, a na kraju uistinu i umro od tuge. Egej je otišao u [[Trezen]] gdje je bio gost trezenskog kralja [[Pitej]]a. Pitej je razumio proročanstvo i upoznao pijanog Egeja sa svojom kćeri [[Etra|Etrom]]. Oni su [[seks|spavali jedno s drugim]] a nakon toga je, prema nekim verzijama, Etra otplovila na [[otok]] [[Sferija|Sferiju]] i spavala s [[bog]]om [[Posejdonom]]. Kada je zatrudnjela, Egej je odlučio vratiti se u Atenu. Prije odlaska, pokrio je svoje sandale, štit i mač pod veliku stijenu i rekao joj da će njen sin, kada naraste, biti u stanju vratiti oružje, nakon čega će ga otac priznati. Po povratku u Atenu Egej je oženio [[Medeja|Medeju]] koja je iz [[Korint]]a pobjegla od [[Jazon]]ovog bijesa. Egej i Medeja su imali jednog sina po imenu [[Med (mitologija)|Med]]. U Trezenu je Tezej odrastao u hrabrog mladića. Uspio je pomaći stijenu i pronaći očevo oružje. Majka mu je rekla tko mu je otac te da mora otići odnijeti oružje u Atenu kako bi bio priznat. Tezej je odlučio otići u Atenu i mogao birati hoće li ići [[more]]m, što je bilo sigurno, ili kopnom - preko opasne staze gdje su vrebali razbojnici. Mlad, hrabar i ambiciozan, Tezej je odlučio ići kopnom. Kada je Tezej stigao, nije odao svoj identitet. Egej ga je dobro primio, iako mu je stranac u Ateni bio sumnjiv. Medeja je pokušala ubiti Tezeja ohrabrivši ga da ide uhvatiti [[Maratonski bik|Maratonskog bika]], ali ga je Tezej ubio. Pokušala ga je otrovati, ali je u posljednji trenutak Egej prepoznao svoj mač i izbacio [[otrov]]ani pehar iz mladićeve ruke. Otac i sin su tako postali obitelj, a Medeja je prognana.<ref>Pseudo-Apollodorus, Epitome of the ''[[Bibliotheke]]'', 1.5-7; [[First Vatican Mythographer]], 48.</ref> Drevno pokoravenje Atene od Krete je objašnjeno kroz [[mit]] o kralju [[Minos]]u i njegovom sinu [[Androgej]]u "uzgajivaču ljudi", koji je uspio pobijediti Egeja u svakom nadmetanju za vrijeme Panatenske igre. Iz ljubomore je Egej poslao Androgeja da zauzda Maratonskog bika, koji ga ubio.<ref>Pseudo-Apollodorus, ''[[Bibliotheke]]'' 3.15.7. Identifikacija festivala kao Pananteneje je anakronizam.</ref> Minos se razbjesnio i objavio [[rat]] Ateni. Ponudio je mir, međutim, pod uvjetom da Atena svakih devet godina pošalje sedam mladića i djevojaka na [[Krit|Kretu]] kako bi nahranili čudovište [[Minotaur]]a. To se nastavilo sve dok Tezej nije ubio Minotaura uz pomoć [[Arijadna|Arijadne]], Minosove kćeri.
U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je Egej ('''Aegeus''', '''Aigeus''', '''Aegeas''' ili'''Aigeas''') bio arhajska ličnost u [[mit o osnivanju|mitu o osnivanju]] [[Atena|Atene]]. "Kozar" koji dao svoje ime [[Egejsko more|Egejskom moru]] bio je otac [[Tezej]]ev, osnivač atenskih institucija i jedan od [[kralj Atene|kraljeva Atene]].
== Smrt ==
 
[[File:Themis Aigeus Antikensammlung Berlin F2538.jpg|thumb|230 px|Pitija i Egej u Delfima]]
Nakon smrti svog oca [[Pandion II|Pandiona II]] Egej i njegova tri brata [[Palas (sin Pandionov)|Palas]], [[Nis]] i [[Lik (grčka mitologija)|Lik]] su preuzeli vlast od Ateni od [[Metion]]a, koji ju je bio preuzeo od Pandiona. Podijelili su vlast na četvero, a Egej je bio kralj. Prva žena bila mu je [[Meta]]<ref> usporedi [[Metis]].</ref> a druga [[Halkiopa]].
Egej je prije oslaska rekao Tezeju da, kada bude odlazio s Krete, stavi bijela jedra na brod ako je uspio ubiti Minotaura. Tezej je na to zaboravio i Egej je skočio s visoke stijene u more čim je vidio kako crna jedra dolaze u Atena, misleći kako mu je sin poginuo. Tako je ispunjeno proročanstvo.<ref>Diodorus Siculus 4.61.4; Plutarch, ''Vita of Theseus'' 17 and 22; Pausanias 1.22.5; Catullus 64.215-245; Hyginus, ''Fabula'' 41, 43; Servius on the ''Aeneid'' 3.74.</ref> Otada se more naziva Egejskim. [[EgejskoSofoklo]]va moretragedija ''Egej'' je izgubljena, ali se Egej pojavljuje kao lik u [[Euripid]]ovoj drami ''[[Medeja (drama)|EgejskimMedeja]]''. U Ateni su putniku [[Pauzanije|Pauzaniju]] u 2. stoljeću pr. n.e. rekli kako je [[kult]] [[Afrodita|Afrodite Uranije]] nad Kerameikosom bio tako star da ga je ustanovio Egej, čije su sestre bile nerotkinje, a on sam bez djece.<ref>Pausanias, 1.14.6.</ref>
 
Nemajući muškog nasljednika, Egej je [[Pitija|Proročište]] u [[Delfi]]ma pitao za savjet. Njene zbunjujuće riječi su bile "Ne odrješuj grlo od vreće s vinom dok ne dođeš na vrh Atene, inače ćeš umrijeti od tuge."<ref>Plutarch, ''Vita of Theseus''; Pseudo-Apollodorus, ''Bibliotheke'' 3,15.6.</ref> Ignorirajući proročanstvo, Egej se vratio kući preko Trezena, gdje je, vjerojatno u pijanstvu,<ref>[[Scholium|Scholion]] on Euripides' ''Hippolytus'', noted by Karl Kerenyi, ''The Heroes of the Greeks'' (1959) p 218 note 407.</ref> napravio Tezeja, a na kraju uistinu i umro od tuge (v. dolje).
 
Egej je otišao u [[Trezen]] gdje je bio gost trezenskog kralja [[Pitej]]a. Pitej je razumio proročanstvo i upoznao pijanog Egeja sa svojom kćeri [[Etra|Etrom]]. Oni su [[seksualni odnos|spavali jedno s drugim]] a nakon toga je, prema nekim verzijama, Etra otplovila na otok [[Sferija|Sferiju]] i spavala s bogom [[Posejdonom]]. Kada je zatrudnjela, Egej je odlučio vratiti se u Atenu. Prije odlaska, pokrio je svoje sandale, štit i mač pod veliku stijenu i rekao joj da će njen sin, kada naraste, biti u stanju vratiti oružje, nakon čega će ga otac priznati. Po povratku u Atenu Egej je oženio za [[Medeja|Medeju]] koja je iz [[Korint]]a pobjegla od [[Jason]]ovog bijesa. Egej i Medeja su imali jednog sina po imenu [[Med (mitologija)|Med]].
 
U Trezenu je Tezej odrastao u hrabrog mladića. Uspio je pomaći stijenu i pronaći očevo oružje. Majka mu je rekla tko mu je otac te da kora otići odnijeti oružje u Atenu kako bi bio priznat. Tezej je odlučio otići u Atenu i mogao birati hoće li ići morem, što je bilo sigurno, ili kopnom - preko opasne staze gdje su vrebali razbojnici. Mlad, hrabar i am biciozan, Tezej je odlučio ići kopnom
 
Kada je Tezej stigao, nije odao svoj identitet. Egej ga je dobro primio, iako mu je stranac u Ateni bio sumnjiv. Medeja je pokušala ubiti Tezeja ohrabrivši ga da ide uhvatiti [[Maratonski bik|Maratonskog bika]], ali ga je Tezej ubio. Pokušala ga je otrovati, ali je u posljednji trenutak Egej prepoznao svoj mač i izbacio otrovani pehar iz mladićeve ruke. Otac i sin su tako postali obitelj, a Medjea je prognana.<ref>Pseudo-Apollodorus, Epitome of the ''[[Bibliotheke]]'', 1.5-7; [[First Vatican Mythographer]], 48.</ref>
 
Drevno pokoravenje Atene od Krete hje objašnjeno kroz mit o kralju [[Minos]]u i njegovom sinu [[Androgej]]u "uzgajivaču ljudi", koji je uspio pobijediti Egeja u svakom nadmetanju za vrijeme [[Panatenske igre|Panatenske igre]]. Iz ljubomore je Egej poslao Androgeja da zauzda [[Maratonski bik|Maratonskog bika]], koji ga ubio.<ref>Pseudo-Apollodorus, ''[[Bibliotheke]]'' 3.15.7. Identifikacija festivala kao [[Panathenaia|Pananteneje]] je anakronizam.</ref> Minos se razbjesnio i objavio rat Ateni. Ponudio je mir, međutim, pod uvjetom da Atena svakih devet godina pošalje sedam mladića i djevojaka na [[Krit|Kretu]] kako bi nahranili čudovište [[Minotaur]]a. To se nastavilo sve dok Tezej nije ubio Minotaura uz pomoć [[Arijadna|Arijadne]], Minosove kćeri.
 
Egej je prije oslaska rekao Tezeju da, kada bude odlazio s Krete, stavi bijela jedra na brod ako je uspio ubiti Minotaura. Tezej je na to zaboravio i Egej je skočio s visoke stijene u more čim je vidio kako crna jedra dolaze u Atena, misleći kako mu je sin poginuo. Tako je ispunjeno proročanstvo.<ref>Diodorus Siculus 4.61.4; Plutarch, ''Vita of Theseus'' 17 and 22; Pausanias 1.22.5; Catullus 64.215-245; Hyginus, ''Fabula'' 41, 43; Servius on the ''Aeneid'' 3.74.</ref> Otada se more naziva [[Egejsko more|Egejskim]].
 
[[Sofoklo]]va tragedija ''Egej'' je izgubljena, ali se Egej pojavljuje kao lik u [[Euripid]]ovoj drami ''[[Medeja (drama)|Medeja]]''.
 
U Ateni su putniku [[Pauzanija (geograf)|Pauzaniji]] u 2. vijeku n.e. rekli kako je kult [[Afrodita|Afrodite Uranije]] nad [[Kerameikos]]om bio tako star da ga je ustanovio Egej, čije su sestre bile nerotkinje, a on sam bez djece.<ref>Pausanias, 1.14.6.</ref>
 
== Napomene ==
{{reflist|2}}
== V.Vidi također ==
 
 
== V. također ==
 
{{Commonscat|Aegeus}}
*[[Apolodor]],
*[[BibliothekeKatul]],
*[[KatulPlutarh]], LXIV;
*[[Plutarh]]
*[[Tezej]].
 
 
{{start box}}
{{succession box|
Linija 45 ⟶ 23:
}}
{{end box}}
[[Category:GrčkaMuškarci (grčka mitologija)]]
 
[[Category:Grčka mitologija]]
[[Category:Kraljevi Atene]]
[[Category:Mitološki vladari]]
 
[[bg:Егей]]
[[bn:আইগেউস]]