Hrvatsko-srpska koalicija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Hrvatsko-srpska koalicija''' je naziv za koaliciju [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] nacionalističkih stranaka koje su djelovale na području tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] početkom [[20. vijek]]a. Njeni lideri su bili Hrvat frano Supilo, a u kasnije vrijeme Srbin Svetozar Pribićević.
Sklapanju koalicije, kojoj su prethodile Riječka i Zadarska deklaracija u oktobru [[1905]]. godine, povod je bio narodni pokret protiv omraženog bana [[Khuen Hedervary|Khuena Hedervaryja]] 1903. godine, kome su se uz hrvatske priključile i srpske seljačke mase. Shvativši da od hrvatsko-srpskih podjela najviše profitiraju mađarska vlada, odnosno Beč, kao i italijanski iredentistički pokret u Dalmaciji, hrvatski [[pravaštvo|pravaški]] političari na čelu s [[Frano Supilo|Franom Supilom]] su sklopili sporazum s [[Svetozar Pribićević|Pribićevićevom]] Srpskom samostalnom strankom i formirali koaliciju kojoj je, između ostalog, program bio i stvaranje šire južnoslavenske zajednice - bilo u obliku jugoslavenske države, bilo u obliku trijalistički uređene Habsburške Monarhije.
Koalicija je formalno stvorena u decembru [[1905]]. a pristupili su joj:
* [[Hrvatska stranka prava]]
* [[Naprednjaci||Hrvatska napredna stranka]]
*[[Srpska samostalna stranka|Srpska narodna samostalna stranka]],
* [[Srpska radikalna stranka (Austro-Ugarska)|Srpska narodna radikalna stranka]]
i [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske (1894)|Socijaldemokratska stranka Hrvatske]].
Socijaldemokrati i radikali nisu ostali dio koalicije.
Stvaranje te koalicije je [[1908]]. godine od strane bečke vlade shvaćeno kao velika opasnost, pa je njeno čelništvo suđeno na [[Veleizdajnički proces|Veleizdajničkom procesu]]. Supilo je nakon tog procesa marginaliziran, a Pribićević preuzima čelništvo i ublažava stav prema mađarskoj vladi, s kojom je [[1913]]. godine sklopljen i formalni sporazum.
Za vrijeme prvog svjetskog rata Hrvatsko-srpska koalicija je bila lojalna prema vladi u Beču i sve do posljednjeg trenutka se zalagala za očuvanje Austro-Ugarske. Nakon stvaranja [[Država SHS|Države SHS]], a potom [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], većina njenih predstavnika se priključila vladi u Beogradu i zalagala za centralističko uređenje države i [[Vidovdanski ustav]].
1919. godine Hrvatsko-srpska koalicija pod vođstvom Svetozara Pribićevića se sjedinjuje sa tri srbijanske partije: [[Samostalna radikalna stranka|Samostalnom radikalnom strankom]] i dvije manje, [[Napredna stranka|Srpskom naprednom strankom]] i [[Liberalna stranka|Liberalnom strankom]], kao i sa slovenskim liberali, a novostvorenoj zajednici pristupaju raznorazne liberal-demokratski političari i grupacije iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Simbolički je osnivačka skupština održana u Sarajevu, radije nego u Beogradu. Osnovana je [[Demokratska stranka]] pod vođstvom Ljubomira Davidovića, koja postaje shodno svojem širokom članstvu, najjača politička snaga u novostvorenoj Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca.
[[category:Bivše političke stranke u Hrvatskoj]]
| |||