Mihailo Dinić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Mihailo Dinić (23. april 1899, Lučica kod Požarevca — 12. maj 1970, Beograd) je bio srpski istoričar i akademik SANU. Najveći deo naučnog rada posvetio je istraživanju srpske…
 
preuzeto sa srpske Wikipedije
Red 1:
'''Mihailo Dinić''' ([[23. april]] [[1899]], [[Lučica]] kod [[Požarevac|Požarevca]][[12. maj]] [[1970]], [[Beograd]]) je bio [[srpski istoričar]] i akademik [[SANU]]. Najveći deo naučnog rada posvetio je istraživanju [[Srbija u srednjem veku|srpske srednjovekovne]] prošlosti.
 
==Školovanje i rani radovi==
 
Školovao se u rodnom mestu, Požarevcu i Beogradu. Prekinuo je škoovanje zbog [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Sa [[Srpska vojska u Prvom svetskom ratu|srpskom vojskom]] povlači se [[Albanska golgota|preko Albanije]] a potom nastavlja školovanje u [[Francuska|Francuskoj]]. [[Istorija|Istoriju]] i [[Geografija|geografiju]] studirao je na univerzitetu u [[Monpelje]]u. Nakon povratka u Srbiju radio je kao gimnazijski profesor u [[Kruševac|Kruševcu]], [[Vršac|Vršcu]], [[Knjaževac|Knjaževcu]], [[Vinkovci]]ma, [[Zemun]]u i Beogradu. U periodu od [[1928]]. do [[1930]]. usavršavao se u [[Beč]]u. Mentor mu je bio [[Karlo Pal]]. Tu je doktorirao sa disertacijom o srednjovekovnom [[Srem]]u. Dobio je mesto na učiteljskoj školi u [[Dubrovnik]]u. Tu je imao priliku da istražuje u dubrovačkim arhivama. Piše prve naučne radove, studije o [[Nikola Altomanović|Nikoli Altomanoviću]] ([[1932]]), krunisanju [[Tvrtko I|Tvrtka I]] za kralja ([[1932]]) i o vatrenom oružju u Dubrovniku i okolnim zemljama.
 
==Na Beogradskom univerzitetu==
 
Njegov rad primetili su vodeći srpski istoričari tog vremena. [[Stanoje Stanojević]] ga poziva u Beograd. Dobio je [[1934]]. mesto na
[[Beogradski univerzitet|Beogradskom univerzitetu]]. U Beogradu je imao povoljne uslove za naučni rad. Objavljuje radove o dubrovačkim tributima ([[1935]]), karavanskoj ttrgovini ([[1937]]), zemljama [[herceg od Svetog Save|hercega od Svetog Save]] ([[1940]]). Godine [[1937]]. boravi u [[Pariz]]u gde se upoznaje sa novim izvorima. U ovom periodu ga posebno interesuje [[Kosovska bitka]].
 
[[Drugi svetski rat]] prekinuo je Dinićev naučni rad. On je, kao rezervni oficir [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|vojske Kraljevine Jugoslavije]], zarobljen tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]]. Do kraja rata boravio je u zarobljeničkim logorima gde mu je zdravlje narušeno.
 
==Najplodniji period==
 
Po završetku rat vraća se na Beogradski univerzitet. Takođe nastavlja svoja arhivska istraživanja. Ovo je najplodniji period njegovog stvaralaštva tokom koga nastaju brojne studije o najrazličitijim temama iz političke i privredne istorije, [[Istorijska geografija|istorijske geografije]] i [[Pomoćne istorijske nauke|pomoćnih istorijskih nauka]]. Objavio je monografije o državnom saboru [[Srednjovekovna Bosna|srednjovekovne Bosne]] ([[1955]]), srednjovekovnom rudarstvu u Bosni i Srbiji ([[1955]], [[1964]]) i o [[hum]]sko-[[Trebinje|trebinjskoj]] vlasteli ([[1967]]). Za [[Kembrička istorija srednjeg veka|Kembričku istoriju srednjeg veka]] napisao je pregled istorije Balkana od [[11. vek|11]]. do [[15. vek]]a ([[1963]]). Takođe se bavio i objavljivanjem izvorne građe. Pored pojedinačnih dokumenata koje je objavljivao kao priloge uz svoje radove objavio je više zbirki dokumenata: odluke dubrovačkih veća [[1380]]-[[1389]] ([[1951]], [[1964]]), građu o roblju, patarenima, dubrovačkoj kovnici i poslovnu knjigu [[Lukarevići|Lukarevića]] vođenu u [[Novo Brdo|Novom Brdu]] u tri sveske pod naslovom ''Iz dubrovačkog arhiva'' ([[1957]]-[[1967]]), građu za istoriju [[Beograd u srednjem veku|srednjovekovnog Beograda]] ([[1951]], [[1958]])
 
Dobio je veliki broj naučnih priznanja. Bio je redovni profesor i dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu. Za dopisnog člana [[SANU]] izabran je [[1948]]. a za redovnog [[1955]]. godine. Penzionisan je [[1957]]. godine ali je nastavio svoja istraživanja u dubrovačkom arhivu dok god mu je zdravlje to dopuštalo. Umro je 12. maja 1970. U beogradu. Nakon smrti njegova biblioteka, rukopisi sa ispisima iz dubrovačke arhive preneti su u [[Narodna biblioteka|Narodnu biblioteku]] gde čine posebnu celinu. Neki njegovi rukopisi objavljeni su posthumno. [[Srpska književna zadruga]] objavila je u knjizi ''Srpske zemlje u srednjem veku. Istorijsko geografske studije'' [[1978]]. godine njegove radove iz oblasti istorijske geografije.
 
==Značaj==
 
Njegov obiman naučni i [[Pedagogija|pedagoški]] rad izvršio je snažan uticaj na istoriografiju o srpskoj srednjovekovnoj prošlosti. Nastavio je najbolje tradicije srpske kritičke istoriografije nastojeći da produži rad svog uzora [[Konstantin Jiriček|Konstantina Jiričeka]]. Takođe je pratio dešavanja u svetskoj istoriografiji i u skladu s njima nastojao da razvije, obogati i unapredi srpsku istorijsku nauku. Značajno je što je istraživao teme koje su bile gotovo zapostavljene (karavanski saobraćaj, sitno plemstvo, vatreno oružje u srpskim zemljama srednjeg veka). Bio je veliki protivnik instrumentalizacije istorije čime je značajno doprineo kontinuitetu naučne istoriografije u srpskoj nauci.
 
==Bibliografija==
 
[[Bibliografija]] radova Mihaila Dinića objavljena je u Spomenici koju mu je posvetila Srpska akademija nauka i umetnosti (Bibliografija radova Mihaila Dinića, Spomenica posvećena preminulom akademiku Mihailu Diniću, Posebno izdanje SANU, Spomenice 48, Beograd [[1971]], 27-37). Delimične bibliografije njegovih radova objavljene su u sledećim publikacijama:
 
*Uz šezdesetu godišnjicu Mihaila Dinića, ZRVI 6, Beograd 1960.
*Mihailo Dinić, redovan član, Godišnjak SAN 65, 1958.
*[[Sima Ćirković]], [[Rade Mihaljčić]], Bibliografija radova Mihaila Dinića, Zbornik FF u Beogradu 8, 1964.
 
==Literatura==
 
*''[[Enciklopedija srpske istoriografije]], Beograd [[1997]].''
*''S. Ćirković, Beleška o piscu u knjizi Mihailo Dinić, Srpske zemlje u srednjem veku. Istorijsko-geografske studije, Beograd [[1978]].''
*''Spomenica posvećena preminulom akadmeiku Mihailu Diniću, Posebno izdanje SANU, Spomenica 48, Beograd [[1976]].''
 
 
{{Lifetime|1899|1970|Dinicć, Mihailo}}
[[category:Historičari]]
[[category:Akademici SANU]]
 
[[bs:Mihailo Dinić]]
[[sr:Михаило Динић]]