Drugi čečenski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Datoteka/fajl Second_chechen_war_scenes.gif je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Ellin Beltz sa razlogom: Copyright violation, see c:Commons:Licensing
Nova slika, pošto je stara obrisana
Red 2:
|sukob=Drugi čečenski rat
|dio=[[Rusko-čečenski sukob|Rusko-čečenskog sukoba]]
|slika=31 03 00 коменд рота.jpg
|slika=
|opis_slike=prizori[[Zasjeda izu DrugogDžani-Vedenu]], čečenskog rata2000.
|datum=26. VIII [[1999]]. – V [[2000]]. (<sup>'''rat'''</sup>)<br>VI 2000. – 15. IV 2009. (<sup>'''gerilski rat'''</sup>)
|mjesto=[[Čečenija]], sjeverni [[Kavkaz]]
Red 12:
* uspostava pro-ruske [[Čečenska Republika|čečenske vlade]]
* očuvanje [[teritorijalni integritet|teritorijalnog integriteta]] [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]]
* poništavanje čečenske neovisnosti
* nastavak [[Insurekcija na Sjevernom Kavkazu|pobune niskog inteziteta na Sjevernom Kavkazu]]
|strana1={{flag|Ruska Federacija}}
Linija 98 ⟶ 99:
Nakon završetka konvencionalne faze rata, čečenska strategija se u mnogim detaljima naslanjala na [[gerila|gerilske]] aktivnosti slične onima u drugoj fazi Prvog čečenskog rata. Temeljila se na manjim jedinicama (od 15 do maksimalno 50 ljudi) koje su izvodili [[prepad]]e i [[zasjeda|zasjede]] na ruske vojne i paravojne formacije, ali i [[infiltracija|infiltraciji]] na područja na stvarnom i nominalnom ruskom kontrolom gdje su postavljane [[improvizirana bomba|improvizirane bombe]] na putevima ili objektima koje su koristile ruske snage i pro-ruske lokalne vlasti. Glavna svrha je bila prije svega skrenuti pažnju međunarodne javnosti na nastavak sukoba, a rusku javnost uvjeriti kako "čečenski problem", usprkos opetovanih tvrdnji Kremlja, nije riješen, odnosno da će se krvoproliće nastaviti sve dok se ruske snage ne povuku iz Čečenije i tako obnovi njena nezavisnost. U tome su Čečeni, pogotovo prvih nekoliko godina, imali određenih uspjeha, s obzirom da se dio ruske javnosti i političara počeo okretati protiv rata, a među zapadnim promatračima još od samog početka vladalo mišljenje kako će Putin, kao i njegov prethodnik, na kraju ipak biti prisiljen sjesti za pregovarački stol. Usprkos Putinovoj izjavi da će rat "uništiti [[terorizam]]", on je čak i povećan: 1999. bilo je sedam terorističkih napada u Kavkazu i 14 u Rusiji, da bi 2001. bilo jedanaest u Kakvkazu i jednaest u Rusiji, 2002. 18 u Kavkazu i 19 u Rusiji, a 2004. čak 30 napada u Kavkazu i 25 u Rusiji.{{sfn|GfbV|2005|loc=str. 7}}
 
Ruska strategija se, sa druge strane, temeljila na tzv. "čečenizaciji" sukoba. Putin je u maju 2000. službenim ukazom na području Čečenije uveo neposrednu predsjedničku upravu, a 11. juna je za njenog šefa imenovao Ahmada Kadirova. Time je simbolički signalizirana spremnost Moskve da izađe u susret bivšim militantima, čak i nauštrb lokalnih političara i gospodara rata koji su na njenoj strani bili od samog početka. Njima je dozvoljeno da brojnim područjima Čečenije upravljaju kao privatnim "feudima", bez previše obaziranja na ruske zakone, ali i elementarna ljudska prava {{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 4}}; zauzvrat se očekivalo da na sebe preuzmu glavni teret borbe protiv separatističkih militanata te tako rasterete federalne vojne i paravojne formacije. Tim je naporima su u prvim mjesecima i godinama ozbiljnu prepreku stvorili zločini ruske vojske, ali i nevoljkost njenih istaknutih predstavnika da sprovode novu politiku; kao primjeri se mogu navesti izjava generala KazancevaGenadija Troševa prema kojoj se Grozni "nije smio obnoviti, nego ostaviti kao hrpa ruševina i upozorenje svim budućim izdajnicima Rusije",{{sfn|Eichler|2011}} te slučaj pukovnika [[Jurij Budanov|Jurija Budanova]] koji je u velikom dijelu ruske javnosti slavljen kao heroj usprkos osude za ubistvo čečenske djevojke [[Elza Kungajeva|Elze Kungajeve]].{{sfn|Popovski|2007|loc=str. 431-447}} Slaba sigurnosna situacija u Čečeniji se ogledala i kroz stopu ubistava, koja je, prema navodima organizacije [[Human Rights Watch]] godine 2002. iznosila između 110 i 140 na 100.000 stanovnika, što je Čečeniju daleko nasilnijom i opasnijom po život od notorne [[Kolumbija|Kolumbije]]. {{sfn|Human Rights Watch|30.5. 2003}}
 
Sukob je svoju prekretnicu imao u događaju koji ga se nije neposredno ticao - [[Napadi 11. septembra|napadima 11. septembra 2001. godine]]. Oni su omogućili Putinovoj vladi da, koristeći činjenicu da se u redovima čečenskih militanata bore arapski dobrovoljci pod parolom džihada, kao i to da se određeni broj čečenskih veterana bore u redovima afganistanskih talibana i [[al-Qaeda|al-Qaede]], svoju kampanju predstavi kao dio šireg sukoba. Administracija američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] je, nastojeći ishoditi rusku podršku za [[Rat u Afganistanu|invaziju Afganistana]], implicitno prihvatila stav da ruski rat u Čečeniji predstavlja dio globalnog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]], a što je svoj odraz počelo pronalaziti i u zapadnoj javnosti, koja je počela gubiti svoje dotadašnje simpatije prema čečenskim militantima. Tom procesu je u prilog išao i nastavak radikalizacije militanata,{{sfn|Wilhelmsen|2005|loc=str. 35-39}} u čijim redovima je bilo sve manje pristaša umjerene opcije vezane uz Mashadova, a sve više pristaša Basajeva.
Linija 180 ⟶ 181:
* {{cite book| last=Banner| first=Francine| year=2009| publisher=Arizona State University| title=Making Death Visible: Chechen Female Suicide Bombers in an Era of Globalization| isbn=9781109142174|ref=harv}}
*{{cite book|last=Cimbala| first=Stephen J.| title=Through a Glass Darkly: Looking at Conflict Prevention, Management, and Termination| publisher=Greenwood Publishing Group| year= 2001| isbn=9780275971847| ref=harv}}
* {{cite book|last1= Donaldson|first2= Joseph L. |last2=Nogee|first1=Robert H.|title= The Foreign Policy of Russia: Changing Systems, Enduring Interests| publisher=[[M.E. Sharpe]]|year= 2005|isbn= 9780765627414|ref=harv}}
*{{cite book|last=Eichler|url=https://books.google.hr/books?id=hSDPmYyM-BwC&pg=PT96&dq=troshev+grozny+rebuilt&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwin5IzfqdLNAhUBcBoKHT5oAssQ6AEIGTAA#v=onepage&q=troshev%20grozny%20rebuilt&f=false|title=Militarizing Men: Gender, Conscription, and War in Post-Soviet Russia|first=Maya |publisher=[[Stanford University Press]]|year= 2011|isbn=0804778361, 9780804778367|ref=harv}}
*{{cite book|last=German| first=Tracey C.| title=Russia's Chechen War|publisher=Routledge|year= 2003|isbn=9781134432509| ref=harv}}
*{{cite book|title=Routledge Handbook of Russian Politics & Society|first1=Graeme |last1=Gill|first2= James |last2=Young|publisher=[[Routledge]]|year=2013|isbn= 9781136641022|ref=harv}}
*{{cite book|last1=Huérou| first1=Anne Le |first2=Aude |last2=Merlin|first3= Amandine |last3=Regamey| first4= Elisabeth |last4=Sieca-Kozlowski| title=Chechnya at War and Beyond | publisher=[[Routledge]]|year= 2014|isbn=9781317756170| ref=harv}}
*{{cite book|last=Human Rights Watch| title=World Report 2004| year=2004|isbn=9781564322944|ref=harv}}
Linija 188 ⟶ 190:
*{{cite book|last=Jeffries| first=Ian| title=Countries of the Former Soviet Union at the Turn of the Twenty-First Century: The Baltic and European States in Transition| publisher=Routledge |year=2004|isbn=9781134528264|ref=harv}}
*{{cite book|title=Chechnya - Russia's "War on Terror"|first=John|last= Russell| publisher=[[Routledge]]|year= 2007|isbn=9781134179459| ref=harv}}
*{{cite book| last=Sakwa| first=Richard|title=Chechnya: From Past to Future|publisher=[[Anthem Press]]|year= 2005|isbn=9780857287298|ref=harv}}
*{{cite book| last=Service| first=Robert| title=Russia: Experiment with a People|publisher=Harvard University Press|year= 2006|isbn= 9780674021082|ref=harv}}
*{{cite book|last=Szászdi| first=Lajos F.|year=2008|title=Russian civil-military relations and the origins of the second Chechen war|publisher=University Press of America| isbn=9780761841784| ref=harv}}