Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Dodano 1.126 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka uređivanja
(Datoteka/fajl Ukranian_military_roadblocks_in_Donetsk_oblast_2.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Sealle sa razlogom: Copyright violation, see c:Commons:Licensing)
|gubici1 = 2.081 mrtvih<br>(400–500 ruskih vojnika)<br>1.765 zarobljenih
|gubici2 = 2.870 mrtvih<br>c. 9.000 ranjenih<br>271 nestalih<br>2.768 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>9.333500 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])<ref>{{cite web| title=''Statement by Assistant Secretary-General for Human Rights Ivan Šimonović at the Human Rights Council Inter-active dialogue on Ukraine, 29 September 2015''| date=29.9. 2015| url=http://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=16526&LangID=E| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]]}}</ref>
|napomene=
}}
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju. Ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da ratom želi stvoriti [[velika Rusija|veliku Rusiju]].
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti od gotovo 10.000 osoba, oko 2,3 miliona [[Izbjeglice|izbjeglica]] ili raseljenih osoba, oko 1,5 milijuna pothranjenih kao i velikado velikih razaranja kod civilnog stanovništva, kao i trećim ratom u Europi 21. vijeka u koji je umiješana Ruska Federacija, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskom [[Teritorijalni integritet|teritorijalnom integritetu]] je u sukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|hladnog rata]].
 
==Uvod==
[[Human Rights Watch]] (HRW) je izvještaju od 1.7. 2014. naveo da je rat u istočnoj Ukrajini "unutarnji oružani sukob": iako smatra da je vojska Rusije preuzimanjem Krima pod svoju kontrolu "primijenila međunarodni zakon [[Okupacija|okupacije]] tog teritorija", nije se uključila u sukob na istoku Ukrajine, te se stoga ne radi o međunarodnom sukobu između Ukrajine i Rusije.<ref name="hrw questions"/> Ipak, 11.9. je revidirao izvještaj, koji je u obzir uzeo aktivnosti na rusko-ukrajinskoj granici od sredine 8. mjeseca, te naveo da "sukobi ruskih redovnih snaga i ukrajinskih redovnih snaga predstavljaju međunarodni oružani sukob".<ref name="hrw questions"/>
 
[[NATO]] smatra da je sukob rat sa [[paravojna postrojba|ruskom paravojskom]],<ref name="defencedad">{{cite web | url=http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=122576 | title=''Russian Actions Bring Europe to Decisive Point'' | publisher=American Forces Press Service | date= 2014-06-30 | accessdate= 2014-07-19}}</ref> a drugi ga smatraju tzv. "[[zamjenski rat|ratom preko posrednika]]".<ref name="FTintal">{{cite newsweb | url=http://www.ft.com/intl/cms/s/0/3192c7a0-0cd2-11e4-bf1e-00144feabdc0.html#axzz37jsJ5ZW7 | title=''Nato must focus on the hybrid wars being waged on the west'' | work=Financial Times | date=17.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref><ref name="nytimesadad">{{cite web | url=http://www.nytimes.com/2014/07/20/world/europe/with-jets-fall-war-in-ukraine-is-felt-globally.html | title=''With Jet Strike, War in Ukraine Is Felt Globally'' | work=The New York Times | date=19.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref><ref name="nepada">{{cite web | url=http://online.wsj.com/articles/putins-ukraine-assault-in-a-shambles-but-far-from-over-1404861429 | title=''Putin's Ukraine Assault: In a Shambles but Far From Over'' | publisher=The Wall Street Journal | date=8.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref> [[Međunarodni odbor Crvenog križa]], posrednik međunarodnog prava za [[UN]], opisao je događaje u Donbasu kao "ne-međunarodni oružani sukob".<ref name="reuterswar">{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2014/07/22/us-ukraine-crisis-warcrimes-idUSKBN0FR0V920140722 | title=''Ukraine war crimes trials a step closer after Red Cross assessment'' | work=Reuters | date=22.7. 2014 | accessdate=22.7. 2014}}</ref> To je navelo neke da opišu tu izjavu kao potvrdu da se radi o "[[građanski rat|građanskom ratu]]".<ref name="Reudad">{{cite web | url=http://in.reuters.com/article/2014/07/23/ukraine-crisis-redcross-idINL6N0PY47N20140723 | title=''Red Cross urges all sides in Ukraine civil war to uphold law'' | work=Reuters | date=23.7. 2014 | accessdate=25.7. 2014}}</ref><ref name="ITcw">{{cite web|title=''Red Cross admits Ukraine is in a state of civil war''|url=http://en.itar-tass.com/world/742051|website=ITAR-TASS|accessdate=25.7. 2014}}</ref>
 
Predsjedatelj ukrajinskog parlamenta i bivši ukrajinski predsjednik [[Oleksandr Turčinov]] smatra da je sukob izravan rat Ukrajine i [[Rusija|Rusije]].<ref name="IBua">{{cite web | url=http://lb.ua/news/2014/06/27/271204_aleksandr_turchinov_pri_vtorzhenii.html | title=''Александр Турчинов: "При вторжении со стороны Чернигова, русские танки уже через пару часов могли быть в Киеве" (Alexander Turchinov: "With the invasion by the Chernigov, Russian tanks in a couple of hours could be in Kiev")'' | work=LB.ua | date=27.6. 2014 | accessdate=19.7. 2014 | language=ruski}}</ref>
[[Datoteka:Syklitskyi-Nazar-pohoron-15020034.jpg|left|thumb|225px|Sahrana jednog od palih ukrajinskih branitelja]]
{{Quote box|width=20%|align=right|citat="[[Separatizam]] i promjene granica se moraju čvrsto odbaciti a temeljni principi OESS-a poštivati u krizi u Ukrajini."|izvor=Lamberto Zannier, glavni tajnik [[OESS]]-a<ref>{{cite web|date=26.8. 2014|title=''OSCE core principles must be safeguarded in Ukraine, says Secretary General''|url=http://www.osce.org/sg/122959|publisher=[[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]]}}</ref>}}
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do marta 2015., možda je bilo i 1,7 milijuna raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine crisis taking heaviest toll on women, children and elderly – UN officials''| date=19.3. 2015| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50377#.VSJdh9x3XVo}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 1,414,798 raseljenih osoba u Ukrajini, te 925.500 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10. To je ukupno oko 2.300.000 izbjeglica ili raseljenih.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Time je rat u Ukrajini nadmašio broj izbjeglica i raseljenih [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref> Rat je doveo i prekida opskrbe osnovnih potepština, te se tako 1,5 milijuna ljudi na istoku Ukrajine našlo na rubu gladi,<ref>{{cite web|title=Two years of conflict leaves 1.5 million people hungry in eastern Ukraine – UN agency|publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53602#.VyYDEdLRjIU|date= 4. 4. 2016}}</ref> neviđenog u toj državi još od doba [[Holodomor]]a i drugog svjetskog rata.
 
U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do marta 2015., možda je bilo i 1,7 milijuna raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine crisis taking heaviest toll on women, children and elderly – UN officials''| date=19.3. 2015| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50377#.VSJdh9x3XVo}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 1,414,798 raseljenih osoba u Ukrajini, te 925.500 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10. To je ukupno oko 2.300.000 izbjeglica ili raseljenih.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Time je rat u Ukrajini nadmašio broj izbjeglica i raseljenih [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do augusta 2015. poginulo je preko 8.000 osoba, dok je preko 17.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Do aprila 2016., bilansa stanje bila je 9.333 mrtvih i 21.936 ranjenih.<ref>{{cite web|publisher=UN News Centre|title=Ukraine: Security Council meets on situation with sense of ‘urgency and hope’|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53816#.VyX--NLRjIU|date=28. 4. 2016}}</ref>
{| class="wikitable" style="float: right;"
|+ Broj poginulih u ratu
|-
! Datum|| Preminulih
|-
| 15. 7. 2014. || 1.000<ref name="donetsk shelling"/>
|-
| 8. 9. 2014. || 3.000<ref name="3000un"/>
|-
| 23. 1. 2015. || 5.000<ref>{{cite web|title=''Death toll in Ukraine conflict exceeds 5,000, may be 'considerably higher' – UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49882#.V3ZvYdIqrIV|date=23. 1. 2015|publisher=UN News Centre}}</ref>
|-
| 2. 3. 2015. || 6.000<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll hits 6,000 amid ongoing fighting – UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50215#.V3ZvuNIqrIU|date=2. 3. 2015|publisher=UN News Centre}}</ref>
|-
| 8. 9. 2015. || 8.000<ref>{{cite web|title=''U.N. reports nearly 8,000 deaths in Ukraine war, laments Russian role''|publisher=Los Angeles Times|date=8. 9. 2015|url=http://www.latimes.com/world/europe/la-fg-ukraine-russia-un-deaths-20150908-story.html|author=Carol J. Williams
}}</ref>
|-
| 28. 6. 2016. || 9.500<ref name="UN9500"/>
|}
Rat je doveo i prekida opskrbe osnovnih potepština, te se tako 1,5 milijuna ljudi na istoku Ukrajine našlo na rubu gladi,<ref>{{cite web|title=Two years of conflict leaves 1.5 million people hungry in eastern Ukraine – UN agency|publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53602#.VyYDEdLRjIU|date= 4. 4. 2016}}</ref> neviđenog u toj državi još od doba [[Holodomor]]a i drugog svjetskog rata.
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref name="3000un">{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do augusta 2015. poginulo je preko 8.000 osoba, dok je preko 17.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Do aprilajula 2016., bilansa stanje bila je 9.333500 mrtvih i 2122.936000 ranjenih.<ref name="UN9500">{{cite web|publisher=UN News Centre|title=Ukraine:''Situation Securityin CouncilUkraine meetsremains on‘volatile,’ situationwarns withsenior senseUN ofhuman ‘urgencyrights and hope’official''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=5381654358#.VyX--NLRjIUV3Zt39IqrIU|date=28. 46. 2016}}</ref>
 
Prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, poginulo je najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}