Joseph Conrad – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: vec:Joseph Conrad |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 22:
Po oba roditelja bijaše odvjetkom nižega poljskog plemstva. Kao dijete otišao je s obitelji u progonstvo u Vologdu u sjevernoj [[Rusija|Rusiji]], jer mu je otac, [[književnik]] i prevoditelj Apolo Korzeniowski, bio uhićen ([[1861]].) u [[Varšava|Varšavi]] kao suradnik poljskih ustanika protiv ruskoga cara. U progonstvu je majka umrla, a on se s ocem ([[1869]].) smjestio u Krakovu. Budući da je i otac ubrzo umro, ujak ga s ruske strane granice šalje u Marseille, jer je Conrad zarana želio postati pomorcem. Plovidbe na francuskim brodovima i mladenački doživljaji (nedozvoljena trgovina oružjem, političke veze s radikalnim krugovima, napose anarhistima) trajali su do [[1878]]. A onda je, u 21. godini, stupio u [[Velika Britanija|britansku]] trgovačku mornaricu, položio ispite za kapetana [[brod]]a. Kapetansku karijeru završio je u svojoj 37. godini, naglo, zbog narušenog zdravlja.
Jednom je rekao: „Nikada se nisam odrekao mora u duši i srcu. Prinuđen sam sada, nesvesno prinuđen da pišem knjigu za knjigom, kao što sam u minulim godinama bio prinuđen da se otiskujem na more, iz putovanja u putovanje... Ne znam koji mi se od ova dva poriva čini tajanstvenijim i čudesnijim.”
Plovio je do Srednje Amerike, po morima [[Istočna Azija|Istočne Azije]] te uz obale [[Australija|Australije]]. Epizodu s [[Belgija|belgijskim]] brodom na rijeci [[Kongo]] prikazao je u "Srcu tame", simboličkoj pripovijesti o učincima kolonijalizma, poglavito na eksploatatore: to je priča o rastakanju bića i putu u ništavilo Kurtza, karizmatskoga kolonijalnoga istraživača, sva ispričana u ozračju malevolentnoga zračenja [[Afrika|afričke]] prašume koju pripovjedač Marlow raspoznaje kao simbol kaosa i entropije u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i bilo kakvoj humano ustrojenoj zajednici. Nerijetko čitano kao antikolonijalistički pamflet, "[[Srce tame]]" je poglavito Conradov iskaz o piščevoj percepciji metafizičke naravi svijeta. "Srce tame", [[1899]]., [[1902]]., je poslužilo kao narativno-svjetonazorska potka za jedan od kultnih filmova o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], [[Apokalipsa sada]], [[Francis Ford Coppola|F.F. Coppole]]. Mnoga se Conradova djela, počevši s prvim romanom "Almayerova ludost" ([[1895]].), zbivaju u egzotičnim krajevima. Njegovi su junaci [[Europa|europskoga]] porijekla, a nalaze se među domorodcima s kojima imaju malo zajedničkoga, pa osnovna tema ima moralno-simbolički karakter, iako se radnja i okoliš podudaraju s konvencijama pustolovnih priča. Međutim, pisac istodobno razvija vlastitu pripovjedačku metodu, pa događanja ne iznosi neposredno u trećem licu, ni autobiografski u prvome, nego posredstvom pripovjedača, koji s glavnim likom uspostavlja odnos u kojem ga upoznaje, no nikad ne pronikne u tajnu njegove osobnosti. Najčešći je primjer iskusni pomorac Marlow, koji je katkad samo promatrač, a u nekim djelima (poput "Srca tame" i "Lorda Jima") biva upleten u zbivanja koja ga mijenjaju tijekom radnje. Po tomu, te po slobodnu miješanju kronologije i pripovjednih razina, a osobito po problematiziranju motiva ponašanja i djelovanja likova, Conrad je, unatoč isticanju moralnih načela odgovornosti i solidarnosti sa zajednicom, radnom i profesionalnom (što je usvojio živeći među poljskim plemstvom te na engleskim brodovima), predstavnik modernizma u [[književnost]]i: primjeri su "Srce tame", "Lord Jim" ([[1900]].), "Slučaj" ([[1913]].), "Pobjeda" ([[1915]].).
| |||