Mađarska Sovjetska Republika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 34:
'''Mađarska Sovjetska Republika''' ({{jez-mađ|Magyarországi Tanácsköztársaság}}) je bila kratkotrajna [[socijalizam|socijalistička]] država, utemeljena na teritoriji današnje [[Mađarska|Mađarske]]. Period postojanja Mađarske Sovjetske Republike poznat je i pod imenom '''Mađarska revolucija 1919.'''
 
Za vreme trajanja revolucije, na vlasti je bila zajednička vlada [[komunisti|komunista]] i [[socijalisti|socijalista]]. Revolucija je započela [[21. mart]]a, ostavkom vlade [[Mihalj Karoli|Mihalja Karolija]], a ukinuta je [[6. avgust]]a [[1919]]. godine, kada je novu vladu obrazovao [[admiral]] [[Mikloš Horti]]. Vođa mađarske revolucije bio je [[Bela Kun]].
 
== Pozadina ==
== Stanje pre sovjetske revolucije ==
 
Nakon završetka [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], stanje u [[Evropa|Evropi]] i dalje nije bilo stabilno. Nove države, nastale raspadom [[Austrougarska|Austrougarske monarhije]], još uvek su tražile politički put kojim će poći. Mađarska, koja je bila među poraženima u ratu, izgubila je oko dve trećine svoje teritorije. Ta teritorija je pretežno raspodeljena novim suverenim zemljama u kojima je većina naroda pre [[1918]]. godine morala da trpi mađarski hegemonizam unutar Ugarskog kraljevstva. Još pre kraja rata, u Ugarskoj je zavladala kriza vlasti, pa se [[22. oktobar|22. oktobra]] 1918. godine dogodio pad Vekerleove vlade. [[31. oktobar|31. oktobra]], novi mandat dobio je Mihalj Karoli, te je obrazovao novu vladu. [[16. novembar|16. novembra]] skupština je proglasila republiku Mađarsku.
Red 56:
* [[3. april]]a nacionalizovana je sva zemlja površinom veća od 350 m²
* [[7. april]]a održani su izbori za Sovjete
 
== Stvaranje komunističke federacije ==
 
Nakon proglašenja Mađarske Sovjetske Republike 21. ožujka 1919, od predstavnika inozemnih socijalista koji su se našli u Mađarskoj organizirana je u Budimpešti Inozemna komunistička federacija. U nju su ušle komunističke grupe: poljska, češka, slovačka, njemačka, rumunjska, talijanska, jugoslavenska i ruska.<ref name="Očak-Povratnici">[http://www.historiografija.hr/hz/1974/HZ_27-28_2_OCAK.pdf Ivan Očak, Povratnici iz Sovjetske Rusije u borbi za stvaranje ilegalnih komunističkih organizacija uoči Prvog kongresa SRPJ(k)]</ref>
 
== Kontrarevolucionarna ofanziva ==
Linija 88 ⟶ 92:
== Literatura ==
* ''Istorija revolucija Dvadesetog veka''. „Komunist”, Beograd 1970. godina.
 
== Izvori ==
{{reflist|2}}
 
== Eksterni linkovi ==