Verzija na datum 14 juni 2015 u 12:39 uredi Seiya (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 8.495 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 20 juni 2016 u 07:57 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena preformulacija uvodnog teksta Novija izmjena →
Red 8: \|povod=[[Rusija]] htjela staviti Čečeniju pod svoju vlast \|teritorij= \|rezultat=ruska ~~[[Pirova~~ pobjeda~~]]{{sfn\|Geyer\|2000}}{{sfn\|Cimbala\|2001\|loc=str. 176}}<br>~~ de facto prestanak funkcioniranja Čečenske Republike Ičkerije i odlazak njenih predtstavnika u ilegalu uspostavljena proruska čečenska vlada prijelaz Čečena na [[gerila\|gerilsku]] strategiju i postupno pretvaranje rata u [[sukob niskog intenziteta]] poništena čečenska [[neovisnost]] teška razaranja i stradavanje [[Čečeni\|Čečena]] čečenski otpor i pobuna u sjevernom Kavkazu \|strana1={{flag\|Rusija}} \|strana2=[[Datoteka:CRI flag emblem.png\|22px]] [[Čečenija]] Linija 26 ⟶ 24: \|gubici3=5.000{{sfn\|Jenkinson\|2002\|loc=str. 74}}–8.000{{sfn\|Zürcher\|2007\|loc=str. 100}} poginulih civila<br>230.000 raseljenih osoba{{sfn\|Jenkinson\|2002\|loc=str. 74}} }} '''Bitka za Grozni''' bila je šestotjedna bitka i [[opsada]] [[Grozni \|Groznog]], glavnog grada Čečenije, od 25.12. 1999. do 6.2. 2000., tijekom [[Drugi čečenski rat\|Drugog čečenskog rata]]. Nakon poziva ruskih vlasti na evakuaciju grada, u Groznom je ostalo svega negdje 20.000 civila tijekom opsade. Bitka je završena ruskom [[Pirova pobjeda\|Pirovom pobjedom]] i gotovo potpunim uništenjem grada. Čečenski pobunjenci su se pak povukli u južno planinsko područje i od tamo nastavili otpor ruskim vlastima. Nakon kraja oba rata, 80% Groznog je bilo uništeno. '''Bitka za Grozni''' koja se odigrala na kraju 1999. do 2000. godine predstavljala je najvažniju od svih bitaka [[Drugi čečenski rat\|Drugog čečenskog rata]]. U njoj su [[Rusija\|ruske]] federalne snage napale i nastojale zauzeti [[Grozni]], glavni grad [[Čečenija\|Čečenije]], tada pod vlašću samoproglašene i de facto nezavisne [[Čečenska Republika Ičkerija\|Čečenske Republike Ičkerijer]]. Čečenski separatisti su ruskim snagama pružili žestoki otpor i nanijeli teške gubitke, ali su na kraju prisiljeni na povlačenje u planine na jugu zemlje odakle će sljedećih godina voditi [[gerila\|gerilski]] rat. Ruske snage su zauzele razrušeni grad, gdje će nekoliko mjeseci kasnije instalirati pro-ruski režim [[Čečenska Republika\|Čečenske Republike]]. Brett C. Jenkinson procjenjuje da je bitka dovela do ukupno 10.100 poginulih – 4.000 poginulih čečenskih vojnika i 5.000 čečenskih civila, te 1.100 poginulih ruskih vojnika – kao i 230.000 raseljenih osoba.{{sfn\|Jenkinson\|2002\|loc=str. 74}}▼ ==Kronologija== Linija 45 ⟶ 42: Za razliku od teškog ruskog naoružanja i [[Oklopno vozilo\|oklopnih vozila]], čečenski borci su bili lagano naoružani [[mitraljez]]ima, granatama i izbacivačima granata. Taktika im je bila jednostavna: čekali bi dok bi se kolona federalnih snaga približila središtu Groznog, a onda bi odvojili tenkove od pješačke potpore, te ih onda napali granatama. 131. motorizirana brigada je tako uništena 31.12., kada je upala u zasjedu. Vojnici koji su bježali iz zapaljenih vozila su se našli pod paljbom.{{sfn\|German\|2003\|loc=str. 133}} Čečenskim borcima u ratu se pridružio i određen broj stranih dobrovoljaca, uglavnom muslimana, među kojima su bili i [[Arapi]], [[Tadžiki]], [[Afganistanci]], [[Kazasi]] i [[Uzbeci]].<ref>[[#HRW1-4-2000\|Human Rights Watch, ''1.4. 2000.'']] - Background</ref> Ipak, zbog manjka ljudi i oružja, čečenski borci su naposlijetku ipak najavili povlačenje iz središta Groznog 1.2., nakon šest tjedana bitke, te najavili plan premještanja u južne planine, sa kojih bi borci nastavili [[gerilski rat]] protiv ruskih snaga. Prilikom povlačenja, čečenski borci su zadobili teške gubitke i izgubili nekoliko visoko rangiranih zapovjednika.{{sfn\|Youngs\|2000\|loc=str. 19}} ▲Brett C. Jenkinson procjenjuje da je bitka dovela do ukupno 10.100 poginulih – 4.000 poginulih čečenskih vojnika i 5.000 čečenskih civila, te 1.100 poginulih ruskih vojnika – kao i 230.000 raseljenih osoba.{{sfn\|Jenkinson\|2002\|loc=str. 74}} U Groznom je tijekom oba rata uništeno 80% svih stambenih jedinica, kulturnih i znanstvenih objekata. Od toga je 90% bilo uništeno u centru grada, a 70% u predgrađima. Prilikom obnove, uklonjeno je 6.234.814 m<sup>3</sup> krhotina i ruševina.{{sfn\|Grozny project\|2008\|loc=str. 2-3}} ==Izvori== {{izvori\|2}}

Bitka za Grozni (1999–2000) – razlika između verzija