Verzija na datum 4 mart 2014 u 03:51 uredi CommonsDelinker (razgovor \| doprinos) Botovi 13.370 izmena m Datoteka/fajl SPLIT-Hebrard_overall_color_restitution.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Fastily sa razlogom: No source since 24 February 2014 ← Starija izmjena		Verzija na datum 21 mart 2014 u 20:10 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: '''Dioklecijanova palača''' je [[Antika\|antička]] palača cara [[Dioklecijan]]a u [[Split]]u. Ostaci palače danas su dio povijesne jezgre Splita. Linija 13 ⟶ 12: [[Datoteka:Diocletians mausoleum-Split.jpg\|thumb\|left\|[[Peristil]], centralno dvorište ispred Mauzoleja mjesto је čestih događanja]] Smrću cara [[Dioklecijan]]a [[316]]. g. život u palači se ne gasi, a preobražaji počinju već u prvim stoljećima života palače. Budući da je bila u posjedu rimskog dvora, pružala je utočište prognanim članovima carske obitelji, a najbitniji događaj bio je rušenje Salone početkom 6. st. kada je dio prognanog stanovništva našao utočište unutar zidina palače i kada počinje novi, organizirani gradski život. U razdoblju slobodne srednjovjekovne komune, između [[12. vijek\|12.]] i [[14. vijek\|14. st.]], dolazi do većeg arhitektonskog razvoja, kada su brojne srednjovijekovne kuće ispunile ne samo rimske zgrade nego i veći dio slobodnog prostora ulica i trijemova. U tom razdoblju započinje i izgradnja romaničkog zvonika [[Katedrala sv. Duje\|Katedrale sv. Dujma]]. Romanička je umjetnost zastupljena i radovima velikih majstora kao što su [[Andrija Buvina]] koji je izradio drvena vrata katedrale u [[13. vijek\|13 st.]] i [[Juraj Dalmatinac]], iz čije su radionice potekle raskošne plemičke palače u oblicima venecijanske gotike s naznakama renesanse (npr. palača obitelji Papalić). U katedrali je i njegovo remek-djelo, oltar sv. Staša. Linija 19 ⟶ 18: Dioklecijanova palača nije samo izvanredan antički spomenik, nego je i nacionalno i svjetsko dobro. Zajedno s kasnijom srednjovijekovnom dogradnjom ona čini vrijedan arheološki i povijesno-umjetnički kompleks i zato je [[1979]]. g. uvrštena na [[UNESCO]]-ov popis svjetske baštine. ~~== Izvori ==~~ ==Literatura==▼ * Tomislav Marasović, ''Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština'', Zagreb, 1995. (ISBN 953-6006-02-2)▼ ~~== Poveznice ==~~ == Galerija == <gallery> Linija 46 ⟶ 40: </gallery> ▲==Literatura== {{Svjetska baština u Hrvatskoj}}▼ {{Commonscat\|Diocletian's Palace}} ▲* Tomislav Marasović, ''Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština'', Zagreb, 1995. (ISBN 953-6006-02-2) ▲{{Svjetska baština u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:~~Rimski~~Rimska ~~arheološki~~arheološka ~~lokaliteti~~nalazišta u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Palače u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Splitu]] [[Kategorija:Povijest Splita]] {{Link FA\|hr}}

Dioklecijanova palača – razlika između verzija