Ratko Pavlović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 63:
Od tada pa na dalje, trupe pod Ćićkovom komandom su uvek pokušavale da zarobljenike obrazuju i prevedu na svoju stranu. Ova taktika je odgovarala uslovima u kojim je veliki broj ljudi podržavao četnike bivšeg vođe Topličkog ustanka, [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], nesvesni da se on svrstao na stranu okupatora. Krajem avgusta, PK KPJ za Srbiju poslao je Milića Rakića - Mirka da sprovede istragu nad borcima odreda [[Čeda Kruševac|Čedom Kruševcem]] i [[Radivoj Uvalić|Radivojem Uvalićem]], za koje se, kao i za Ćićka, sumnjalo da su trockisti. Sam Ćićko je stavljen pod istragu početkom septembra<ref name="zbornik">[http://www.znaci.net/zb/4_2_2.pdf Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenski naroda, Tom II, Knjiga 2 (Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1954), 64.]</ref>, uprkos činjenici da je u isto vreme imenovan za zamenika komandanta Topličkog partizanskog odreda.
 
Imao je značajnu ulogu u organizovanju, učvršćivanju i uspešnom rukovođenju [[Južna Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Narodnooslobodilačke borbe na jugu Srbije]]. Svoje vojničko iskustvo, stečeno tokom [[Španski građanski rat|rata u Španiji]], prenosio je na druge borce. Bio je operativni oficir obaveštajne službe Narodnooslobodilačkog pokreta i organizator mnogih partizanskih akcija, od kojih se ističu - oslobađenje Prokuplja i [[Blace|Blaca]], i [[Rudnik Lece|rudnika Lece]] u [[Jablanički okrug|Jablanici]]. U borbama s [[četnici]]ma na planini [[Pasjača (Prokuplje)|Pasjači]], od [[12. oktobar|12]]. do [[14. oktobra]] 1941. godine, partizanske jedinice pod njegovom komandom nanele su četnicima Koste Pećanca težak poraz. Tako je pred kraj 1941. stvorena slobodna teritorija na jugu Srbije, koju su u decembru zajedno napali nedićevci i nemačke snage. Pod utiskom ideje o dolasku „kaznene ekspedicije“, Ćićko i ostali članovi Operativnog štaba odlučili su da odrede podele na desetine i petorke i pošalju neke od boraca kućama. Upravo ovo je bilo deo plana okupatora za gušenje ustanka, te je ovakav potez naišao na neodobravanje Partije.<ref name="brka1">[http://znaci.net/00002/368.pdf Živojin Nikolić - Brka, "Jugoistočna Srbija u Narodnooslobodilačkom ratu i Revoluciji"(Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1979), 116-117.]</ref> U isto vreme je optuživan za „nemanje boljševičke odanosti“ prema Partiji.<ref name="toplica"/>
 
U toku [[1942]]. godine kada je neprijatelj koncentrisao velike snage da uništi [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilački pokret]] na jugu [[Srbija|Srbije]]. Zahvaljujući njegovom vojničkom iskustvu, spašen je znatan deo snaga iz neprijateljskog obruča. Kao vešt govornik i agitator, u brojnim govorima ulivao je narodu snagu i veru u pobedu NOP-a. Od marta 1942. bio je zamenik komandanta, a onda i načelnik štaba Pasjačko-jablaničkog partizanskog odreda. Iako PK KPJ za Srbiju nije imao poverenja u njega, ostao je na visokim položajima i uživao veliki ugled u narodu. Krajem 1942. godine vraćen je u članstvo KPJ na inicijativu [[Dušan Puđa|Dušana Puđe]], ali je PK KPJ za Srbiju tu odluku poništio.<ref name="brka2">[http://znaci.net/00002/368.pdf Živojin Nikolić - Brka, "Jugoistočna Srbija u Narodnooslobodilačkom ratu i Revoluciji"(Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1979), 245.]</ref> Februara 1943. godine, po naređenju [[Svetozar Vukmanović Tempo|Svetozara Vukmanovića Tempa]], postao je načelnik Štaba [[Prvi južnomoravski partizanski odred|Prvog južnomoravskog odreda]] i komandant [[Drugi južnomoravski partizanski odred|Drugog južnomoravskog partizanskog odreda]]. Tempo je obavestio PK KPJ za Srbiju da je ovo uradio da bi Ćićka držao pod svojom „čvrstom kontrolom“, jer je PK i dalje bio nepoverljiv prema njemu.<ref name="brka3">[http://znaci.net/00002/368.pdf Živojin Nikolić - Brka, "Jugoistočna Srbija u Narodnooslobodilačkom ratu i Revoluciji"(Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1979), 297.]</ref>
 
=== Pogibija ===
Poginuo je kao komandant Drugog južnomoravskog partizanskog odreda, u borbi s bugarskim jedinicama, kod sela [[Strezimirovci|Strezimirovaca]], [[26. april]]a [[1943]]. godine, na [[Jugoslavija|jugoslovensko]]-[[Bugarska|bugarskoj]] granici. Neprijatelj je prepodne tog dana napao partizanske položaje avionima. Tek uveče je došlo do kraće borbe između partizana i bugarskih trupa, i u toj borbi, Ćićko je smrtno ranjen u stomak. Njegova smrt bila je težak udarac Odredu i svim saborcima koji su bili izuzetno vezani za Ćićka. Prema drugoj verziji, optužen je za „trockizam“ i likvidiran u partizanima po [[Tito]]vom naređenju.<ref>Žan-Žak Mari i Pavluško Imširović – Predgovor srpskohrvatskom izdanju knjige „''Trockizam i trockisti''“. Polinom, Beograd 2011.</ref> Međutim, još uvek ne postoje konkretni dokazi koji bi potvrdili istinitost verzije o ubistvu Ratka Pavlovića Ćićka od strane njegovih partijskih drugova.
 
Odlukom [[Predsedništvo AVNOJ-a|Predsedništva]] [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ), [[9. oktobra]] [[1945]]. godine je proglašen za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]]. Odlukom [[Vrhovni sovjet SSSR|Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a]], kao istaknuti borac protiv [[Fašizam|fašizma]], odlikovan je [[Orden Otadžbinskog rata|Ordenom otadžbinskog rata prvog stepena]].