Wikipedija

Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 2:
'''Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu''', poznato jednostavno i kao '''Sovjetske deportacije''' ([[ruski]] ''Депортации народов в СССР'', [[ukrajinski]] ''Депортація народів у СРСР'', [[bjeloruski]] ''Дэпартацыі ў СССР'' tj. ''Deportacije naroda u SSSR-u''; [[poljski]] ''Zesłania w ZSRR'', tj. ''Egzil u SSSR-u'') odnosi se na razdoblje tijekom [[Staljin]]ove vladavine, od 1930-ih do 1950-ih, kada je [[Sovjetski Savez]] vršio praksu prisilnog raseljavanja i razmjene stanovništva koji se mogu razvrstati u sljedeće kategorije: [[deportacija|deportacije]] "anti-sovjetskih" skupina, tzv. "neprijatelja radnika"; [[Etničko čišćenje|deportacije cijelih naroda i narodnosti]], kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici te tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a; transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se "izmiješale" razne republike i time pojačao njihov "[[sovjetizacija|sovjetski]]" karakter.
 
U većini slučajeva, njihova odredišta su bila udaljena, nenastanjena mjesta ili [[gulag]]. To uključuje i deportacije u SSSR nesovjetskih građana iz inozemstva. Preko 20 većih skupina je zahvaćeno deportacijama, od kojih je osam nacija potpuno uklonjeno iz njihovih drevnih domova. Od tih osam, jedna nacija je bila katolička ([[Nijemci]] na Volgi), jedna budistička ([[Kalmici]]) a ostalih šest su bili muslimani ([[Čečeni]], [[Inguši]], [[Karačajci]], [[Balkari]], [[krimski Tatari]] i mešketski [[Turci]]).<ref name="UNHCR1996">{{cite web|title=UNHCR publication for CIS Conference (Displacement in the CIS) - Punished peoples: the mass deportations of the 1940s|url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/search?page=search&docid=3b5555124&query=crimean%20tatars|publisher=Refugees Magazine|date=1.5. 1996}}</ref> Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane su bili uglavnom nepovoljni, te se prvih godina pojavio značajan mortalitet zbog hladnoće, gladi ili iscrpljenosti u radnim kolonijama. Prema nekim procjenama, sovjetske prisilne migracije su raselile oko 6 milijuna ljudi.<ref>[[#Polian|Polian (2004)]], str. 4</ref> [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|Broj poginulih zbog posljedica deportacija]] je predmet procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti držale tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800.000,<ref name="Dowling930">[[#Dowling|Dowling (2014)]], str. 930</ref> preko 1.000.000, dok visoke procjene idu i do 1.500.000 poginulih.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}}<ref>{{cite web|publisher=Radio Slobodna Evropa|title=Godišnjica Staljinove smrti|url=http://www.slobodnaevropa.org/section/stalin-death-anniversary/3111.html|accessdate=15. rujna 2013}}</ref>
 
Deportirani ljudi su dobili dozvolu za povratak nakon što je 1956. [[Nikita Hruščov]] održao tajni govor u kojem je osudio Staljinove zločine, ali mnogi nisu preživjeli te godine [[egzil]]a u Sibiru. <ref name="Salmon_b2">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 129.</ref> 1999. i 2001. nekoliko je bivših agenata [[NKVD]]-a osuđeno za [[zločin protiv čovječnosti]] zbog ovih deportacija u [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]]. [[Ruska Federacija]], nasljednica SSSR-a, nikada nije priznala deportacije kao zločin protiv čovječnosti niti je ijednoj obitelji žrtava platila odštetu.
 
== Raseljavanje društvenih slojeva ==
{{glavni|Dekulakizacija}}
[[Kulaci]], bogati seljaci različitih narodnosti, su bili najbrojnija društvena skupina koja je prisilno raseljenja od sovjetskih vlasti. U 1930-ima, skoro milijun kulaka je raseljeno diljem SSSR-a, uglavnom u radne kolonije i logore.<ref name="bugai190"/> Državni arhivi [[Ruska federacija|Ruske Federacije]] navode da je 631.000 seljaka deportirano 1930. Taj se broj lasnije još i povećao.<ref name="Bugai190">[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 190</ref> [[Jagoda, Genrih|Genrih Jagoda]] je informirao [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da je 32.905 osoba naseljeno u [[Lenjingrad]]u i [[Murmanska oblast|Murmanskoj oblasti]] do kraja 1931.<ref name="Bugai190"/> Prema tajnoj direktivi SSSR-a datiranoj 20. 4. 1933., kulaci su deportirani u radne logore. 973.693 kulaka je deportirano do januara 1935. Među njima je bilo Rusa, Nijemaca, Bjelorusa, Ukrajinaca i drugih naroda. Čak 632.860 kulaka u egzilu je pobjeglo iz lokacija u kojima su naseljeni između 1932. i 1937., dok je 36.700 vraćeno.<ref name="Bugai190"/> Uvjeti kulaka u egzilu bili su teški, a 25% njihove plaće oduzeto im je da pokrije troškove za njihove usluge. Lišeni su ljudskih prava, iako su im 25. 1. 1935. njihova prava vraćena.<ref name="Bugai190"/> 23. 12. 1938. djeca kulaka dobila su pasoše te pravo da se presele gdje god žele. 13. 8. 1954., novo sovjetsko vodstvo je usvojilo zakon kojim ukida posebne restrikcije deportiranih kulaka.<ref name="Bugai190"/>
[[Datoteka:Karte Entkulakisierung.png|right|thumb|245px|Smjer raseljevanja kulaka po SSSR-u 1930-ih]]
[[Kulaci]], bogati seljaci različitih narodnosti, su bili najbrojnija društvena skupina koja je prisilno raseljenja od sovjetskih vlasti. U 1930-ima, skoro milijun kulaka je raseljeno diljem SSSR-a, uglavnom u radne kolonije i logore.<ref name="bugai190"/> Državni arhivi [[Ruska federacija|Ruske Federacije]] navode da je 631.000 seljaka deportirano 1930. Taj se broj kasnije još i povećao.<ref name="Bugai190">[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 190</ref>
 
[[Jagoda, Genrih|Genrih Jagoda]] je informirao [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da je 32.905 osoba naseljeno u [[Lenjingrad]]u i [[Murmanska oblast|Murmanskoj oblasti]] do kraja 1931.<ref name="Bugai190"/> Prema tajnoj direktivi SSSR-a datiranoj 20. 4. 1933., kulaci su deportirani u radne logore. 973.693 kulaka je deportirano do januara 1935. Među njima je bilo Rusa, Nijemaca, Bjelorusa, Ukrajinaca i drugih naroda. Čak 632.860 kulaka u egzilu je pobjeglo iz lokacija u kojima su naseljeni između 1932. i 1937., dok je 36.700 vraćeno natrag u iste.<ref name="Bugai190"/>
 
Uvjeti kulaka u egzilu bili su teški, a 25% njihove plaće oduzeto im je da pokrije troškove za njihove usluge. Lišeni su ljudskih prava, iako su im 25. 1. 1935. njihova prava vraćena.<ref name="Bugai190"/> 23. 12. 1938. djeca kulaka dobila su pasoše te pravo da se presele gdje god žele. 13. 8. 1954., novo sovjetsko vodstvo je usvojilo zakon kojim ukida posebne restrikcije deportiranih kulaka.<ref name="Bugai190"/>
 
== Raseljavanje etničkih skupina ==
Linija 23 ⟶ 29:
===Finci===
{{glavni|Zimski rat}}
SSSR je 1940. izvršio invaziju [[Finska|Finske]]. Zimski rat je završio primirjem i sporazumom kojim Finska zadržava svoju neovisnost, ali mora predati dio istočnog i južnog teritorija SSSR-u. Do kraja drugog svjetskog rata, iz SSSR-a je protjerano ukupno 420.000 [[Finci|Finaca]],<ref name="Vijeće Europe"/> iz osvojenih teritorija, poglavito [[Ingrija|Ingrije]], ali i iz drugih dijelova SSSR-a, poglavitouz lenjingradskogfinsku okrugagranicu.
 
=== Latvijci, Estonci Litvanci ===
Linija 39 ⟶ 45:
Estonci su prije rata činili 88 % stanovništva svoje domovine, ali su već 1970. Spali na samo 60 %. Ipak, broj Litvanaca spao je za samo četiri %.<ref name="Salmon_b5"/> Rusi doseljenici su uglavnom preuzeli političke, administrativne i vodilačke pozicije na tom području. <ref name="Salmon_b10">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 139.</ref>
 
=== Deportacije na Dalekom istoku: Korejci, Japanci ===
{{glavni|Deportacija Korejaca u Sovjetskom Savezu}}
Nakon što je Crvena armija osvojila južni [[Sahalin]], u idućih nekoliko godina oko 400.000 Japanaca je protjerano s tog otoka, kako bi se osigurao njegov "sovjetski" predznak.<ref name="sahalin"/>
Linija 45 ⟶ 51:
Korejci su se, osim na [[Korejski poluotok|korejskom poluotoku]], u 19. stoljeću naselili i na području ruskog Dalekog istoka. Prilikom rusko-japanskih napetosti zbog [[Mandžurija|Mandžurije]] 1937., sovjetske su vlasti raselile oko 170.000 Korejaca u Kazahstan, jer su se bojale da bi Korejci mogli postati "japanski špijuni". Danas u Kazahstanu živi oko 100.000 Korejaca, većinom oko naselja [[Uzun Agach]], koji su se stopili sa kazahstanskom kulturom, ali i dalje održavaju veze sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]].<ref>{{cite web| publisher=UNHCR| url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,463af2212,488edfb96e38,49749cfbc,0,,,KAZ.html| title=World Directory of Minorities and Indigenous Peoples - Kazakhstan : Koreans| accessdate=22. studeni 2012| year=2008}}</ref>
 
===Besarabija i Sjeverna Bukovina===
[[Datoteka:Soviet_occupation_of_Bessarabia_and_Northern_Bukovina_11.jpg|right|thumb|225px|Rumunjske [[izbjeglice]] nakon sovjetskog zauzimanja Besarabije i Bukovine]]
{{glavni|Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine|Operacija Sjever}}
Linija 71 ⟶ 77:
[[Datoteka:Помним депортацию 2014.jpg|right|thumb|225px|Plakat povodom 70. obljetnice deportacije Tatara sa Krima]]
{{glavni|Deportacija krimskih Tatara}}
[[Krimski Tatari]] imali su svoj [[krimski kanat]], sve dok Krim nije anketiralo [[Rusko Carstvo]] 1783. Tatari su bili izrazito neskloni carskom vladavinom, te su svojom voljom napuštali Krim u nekoliko valova iseljavanja. Kao posljedica toga, Tatari su postali manjina te je njihov udio u stanovništvu tog poluotoka smanjen na samo 34,1% do 1897. godine. Istodobno, Moskva je to područje naseljavala Rusima, Ukrajincima i drugim slavenskim narodima. Ova naseljavanja su nastavljena i tijekom sovjetske vladavine.<ref>[[#Vardys|Vardys (1971)]], str. 101</ref> Tijekom nacističke okupacije Krima, dio Tatara je to vidio priliku da nakon 160 godina opet stekne neovisnost od ruske vladavine. Oko 10 % [[krim]]skih Tatara je služilo u nacističkim četama. Tatarsko vijeće je čak organiziralo masovne pokolje Rusa u Krimu, u kojem je na desetke tisuća pripadnika tog naroda preminulo. Zbog toga je nakon rata Tatarima nametnuta kolektivna krivnja te su masovno deportirani u [[Uzbekistan]].<ref>{{cite web| url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19815852| author=Robin Banerji| title=Crimea's Tatars: A fragile revival| publisher=BBC World Service| accessdate=22. studeni 2012}}</ref> Usprkos tome, zanemareno je da se 25.033 krimskih Tatara borilo zajedno sa Crvenom armijom.<ref name="buckley209"/> Procjenjuje se da je najmanje 183.155 Tatara deportirano iz Krima.<ref name="pohl5"/> MeuMeđu protjeranima je bilo i 283 osoba drugih narodnosti: [[Talijan]]a, Rumunja, Kurda, [[Česi|Čeha]], Bugara, Mađara, Hrvata.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 46</ref> [[Sovjetska propaganda]] je pokušavala zataškati ovo raseljavanje, te tvrdila da su se Tatari "odlučili odseliti dobrovoljno u središnju Aziju".<ref>[[#Williams|Williams (2001)]], str. 401</ref>
 
Smrtnost Tatara u prvetim dvije godinegodinama egzila znalaje predmet rasprava: procjene idu da je dosećimortalitet izahvatio doizmeđu 20% i 40% te nacije. TijekomPočevši 1980-ihod 1989., oko 260.000 Tatara se vratilo u Krim, gdje su 2004. činili 12 % stanovništva.<ref>{{cite web| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3724881.stm| author=BBC News| title=Crimean Tatars recall mass exile| publisher=bbc.co.uk| date=18. svibnja 2004| accessdate=22. studeni 2012}}</ref> Ovaj događaj neki karakteriziraju kao "[[etnocid]]", odnosno namjerno brisanje identiteta i kulture neke nacije.<ref>[[#Williams2002|Williams (2002)]], str. 357-373</ref> Tatari ovaj događaj zovu '''Sürgünlik'''. 12. 11. 2015. parlament [[Ukrajina|Ukrajine]] usvojio je rezoluciju kojom je ovaj događaj priznao kao genocid te 18. 5. proglasio "danom sjećanja na žrtve genocida krimskih Tatara".<ref>{{cite web|title=Ukraine's Parliament Recognizes 1944 'Genocide' Of Crimean Tatars|date=21. 1. 2016|url=http://www.rferl.org/content/ukraine-tatar-deportation-parliament-genocide/27360343.html|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]}}</ref>
 
===Čečeni, Inguši, Balkari, mešketski Turci===
{{glavni|Operacija Čečevica}}
{{Quote box|width=30%|align=left|citat="Sve su nas skupili i ugurali u obližnju kolektivnu farmu, i tamo smo proveli noć. Nisu nam dopustili provesti našu zadnju noć u našem domu. A naše krave su nas zvale. Natjerali su nas da ih ostavimo. Bilo je kao da su plakale, kao da je to bio njihov način kako su govorili zbogom."|izvor=Žulpa, koja je sa 10 godina deportirana iz [[Šatoj]]a, [[Čečenija|Čečenije]] 1944.<ref name="deportation">{{cite web | title =Remembering Stalin's deporations | author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3509933.stm| publisher =bbc.co.uk |date = 23. veljače 2004|accessdate=22. studeni 2012}}</ref>}}
Linija 144 ⟶ 150:
| [[Estonci]], [[Letonci]], [[Litvanci]] || 1941. i 1949. || 203.590<ref name="Dundovich"/>–209.000<ref name="Vijeće Europe"/> || Kazahstan, Sibir || 1956.
|-
| [[Povolški Nijemci]] || 3.9.–15.10. 1941. || 749.614<ref name="pohl5"/>–843.000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan, [[Sibir]] || 1955.1980-e
|-
| [[Karačajci]] || 6.11. [[1943]]. || 69.267<ref name="pohl5"/>–73.737{{sfn|Kreindlera|1986|loc=str. 387–405}} || Kazahstan, [[Kirgistan]] || 1956.
Linija 160 ⟶ 166:
| [[Azerbajdžanci]], [[Kurdi]] || ožujak 1944.|| 3.240<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 85</ref> || [[Gruzija]] || 1954.
|-
| [[Krimski Tatari]] || 18.5.–20.5. 1944. || 183.155<ref name="pohl5"/>–191.044{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167}} || Uzbekistan || 19561989.
|-
| Krimski [[Grci]] || 27.6.–28.6. 1944. || 15.040<ref name="pohl5"/> || Uzbekistan || 1956.
Linija 180 ⟶ 186:
| Crnomorski [[Grci]] || 1949. || 36.000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan || 1956.
|-
| '''Ukupno''' || 1930.–1951. || '''6.368.648–6.663710.197086'''|| ||
|-
|}
Linija 188 ⟶ 194:
 
=== Knjige ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|ref=Buckley|title=Migration, Homeland, and Belonging in Eurasia|first1=Cynthia J.|last1= Buckley|first2= Blair A. |last2=Ruble|first3= Erin Trouth|last3= Hofmann|publisher=Woodrow Wilson Center Press|year= 2008|oclc=474260740|isbn=0801890756, 9780801890758}}
* {{cite book |last=Bugai|first=Nikolaj Feodorovič |title= The Deportation of Peoples in: The Soviet Union| year=1996 |publisher=Nova Publishers |location=Commack, New York |isbn=9781560723714| ref=Bugai}}
* {{cite book|ref=Čubarov|last=Čubarov| first=Aleksandar| title=Russia's Bitter Path to Modernity: A History of the Soviet and Post-Soviet Eras| year=2001| isbn=9780826413505| publisher=Continuum International Publishing Group}}
* {{cite book|ref=Dowling|title=Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond |first=Timothy C. |last=Dowling|publisher=ABC-CLIO|year= 2014|isbn=1598849484, 9781598849486}}
* {{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=X2FGqiDKFysC&pg=PA100&dq=estonia+lithuania+letonia+000+deported&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiasMqpzLPJAhVE1iwKHU2_AvgQ6AEIXDAJ#v=onepage&q=estonia%20lithuania%20letonia%20000%20deported&f=false|ref=Dundovich|title=Reflections on the Gulag: With a Documentary Index on the Italian Victims of Repression in the USSR, Opseg 37|first1=Elena|last1=Dundovich|first2= Francesca |last2=Gori|first3= Emanuela |last3=Guercetti|publisher=Feltrinelli Editore|year= 2003|oclc=849009068|isbn=880799058X, 9788807990588}}
* {{cite book|last1=Garrard|last2=Healicon|year=1993|title=World War 2 and the Soviet People: Selected Papers from the Fourth World Congress for Soviet and East European Studies|first1=John|first2= Alison|publisher=[[Springer]]|isbn=134922796X, 9781349227969|url=https://books.google.hr/books?id=6kivCwAAQBAJ&pg=PA167&dq=crimea+228,392&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIIzAA#v=onepage&q=crimea%20228%2C392&f=false|oclc=30408834 |ref=harv}}
* {{cite book|title=Beyond Totalitarianism: Stalinism and Nazism Compared|first1=Michael|last1=Geyer|first2=Sheila|last2=Fitzpatrick|publisher=Cambridge University Press|year=2009|isbn=9780521897969|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Glazer| title=Ethnicity: Theory and Experience, Izd. 109 |first1=Nathan |last1=Glazer|first2=Daniel Patrick|last2= Moynihan|atuhorlink2=Daniel Patrick Moynihan|publisher=[[Harvard University Press]]|year= 1975|isbn=0674268563, 978067426856}}
Linija 203 ⟶ 210:
* {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World | year=2004 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786432585 }}
* {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918-1947 | year=2007 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786429134 }}
* {{cite book |last=Pohl |first=J. Otto |title= Ethnic Cleansing in the Ussr, 1937-1949| year=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=9780313309212||oclc=185706053|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=b9VoAAAAMAAJ&dq=otto+pohl+Ethnic+Cleansing+in+the+Ussr+387%2C229&focus=searchwithinvolume&q=91%2C250+germans| ref=Pohl}}
* {{cite book|last=Polian|first=Pavel| ref=Polian| title=Against Their Will: The History and Geography of Forced Migrations in the USSR| location=Budimpešta| year=2004| publisher=[[Central European University Press]]| isbn=9789639241688}}
* {{cite book|title=Transitional Justice in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Reckoning with the Communist Past|first= Lavinia |last=Stan|publisher=[[Routledge]]|year= 2009|isbn=1135970998, 9781135970994|ref=harv}}
*{{cite book|last=Tishkov|ref=Tishkov|title=Chechnya: Life in a War-Torn Society - Opseg 6|first=Valery |publisher=[[University of California Press]]|year= 2004|isbn=0520930207, 9780520930209}}
*{{cite book|title=The Crimean Tatars: The Diaspora Experience and the Forging of a Nation - Opseg 2 |first=Brian Glyn |ref=Williams|last=Williams| publisher=BRILL|year=2001|oclc= 46835306|isbn=9004121226, 9789004121225}}
{{refend}}
 
===Znanstveni radovi i žurnali===
{{refbegin}}
*{{cite journal|last=Brauer|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year= 2002|title=Chechens and the survival of their cultural identity in exile| doi=10.1080/14623520220151970|first=Birgit|last= Brauer}}
*{{cite journal|ref=Chetyrova|title=The Idea of Labor Among Deported Kalmyks: Kalmyk Resilience Through Celebration in the Gulag|first=Lyubov B. |last=Chetyrova|journal=Mongolian Studies|volume=33| issue=1|year=2011|doi=|jstor=43194557}}
Linija 224 ⟶ 233:
* {{cite journal|last=Vardys|title=The Case of the Crimean Tartars|first=V. Stanley |ref=Vardys|journal=The Russian Review|volume=30|issue= 2|year=1971|doi=10.2307/127890|jstor=127890}}
* {{cite journal|last=Williams|ref=Williams2002|first=Brian Glyn|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year=2002|title=Hidden ethnocide in the Soviet Muslim borderlands: The ethnic cleansing of the Crimean Tatars|doi=10.1080/14623520220151952}}
{{refend}}
 
=== Ostali izvori ===
{{refbegin}}
* {{cite book | ref=Vijeće Europe|publisher=Vijeće Europe| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false |year=2006 |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}}
* {{cite book | ref=OESS|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj | isbn=9789264192478}}
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Prisilno_raseljavanje_u_Sovjetskom_Savezu