Olovo (Bosna i Hercegovina) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 14:
}}
'''Olovo''' je [[grad]] i [[opština|općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
== Geografija ==▼
Olovo je gradić smješten 50 km sjeveroistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na magistralnoj cesti što vodi od [[Sarajevo|Sarajeva]] prema [[Tuzla|Tuzli]]. U Olovu su još od srednjeg vijeka poznata nalazišta olovne rude, po čemu je grad i dobio ime. Ali Olovo je više od toga. Ono je simbol idiličnog života u pitomoj dolini okruženoj mirisom četinarske šume, plavetnilom neba i hukom bistrih i brzih voda. Dolazeći do Olova, možete proći kroz prekrasni kanjon rijeke Stupčanice, koji plijeni svojom ljepotom i izdvojenošću od ostatka svijeta. Ova rijeka se u centru grada, pored samog banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", spaja sa rijekom Biošticom, te zajedno sa njom formira [[Krivaja (Prijedor)|Krivaju]] koja teče dalje prema Zavidovićima. Danas se općina Olovo prostire na 408 kilometara kvadratne površine i ima oko 14 hiljada stanovnika.▼
== Historija ==
Naselje '''Olovo''' nastalo je prije više od šest vijekova na obalama tri planinske rijeke. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje [[1382]]. godine pod imenom Plumbum (lat. olovo) što potvrđuje navode da je ovaj grad dobio ime po rudi [[Olovo|Olova]]. Tako u XIV i XV stoljeću Olovo je bilo poznati rudarski i trgovački centar sa unosnom carinom. Što zbog prestanka eksploatacije olovne rude, još više zbog krupnih historijskih događaja, nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća. Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka činili su [[Sasi]] kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz [[Dubrovnik]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini XIV vijeka, dakle u doba Tvrtka I. u Olovu je sagrađen samostan Svete Gospe, koji danas predstavlja najstarije gospino svetište na [[Balkan]]u. Ovaj vjerski objekat i danas je stjecište velikog broja vjernika [[Katoličanstvo|katolika]] iz svih krajeva [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Dolaskom [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] u Olovu se povećava broj [[muslimani (vjernici)|muslimanskog]] stanovništva koje početkom XVI stoljeća gradi džamiju na lokalitetu današnjag naselja Gornje Olovo, a već u XVII vijeku muslimani čine tri četvrtine stanovništva u Olovu. Vjerovatno zbog plahovitih planinskih rijeka (Biostice, što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod Han Pijeska) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje Donje Olovo nastalo je tek u XX stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnjeg gradskog jezgra, nakon austro-ugarske okupacije, znatno je doprinijela izgradnja pruge [[Zavidovići]]-Olovo-[[Han Pijesak]]. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs.
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za opštinu Olovo se nalaze sljedeći spomenici:
* Crkva Majke Božje sa pokretnom imovinom (historijska građevina),
* Drvena džamija u [[Solun (Olovo)|Solunu]] (graditeljska cjelina),
* [[Rimski most na rijeci Orlji]] kod sela [[Klinčići]] (historijski spomenik),
* Nekropola sa [[stećci]]ma na lokalitetu 'Mramorje' u selu Moguš (historijsko područje),
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu [[Boganovići]] (historijsko područje),
* Nekropola sa stećcima Salikovac (historijsko područje),
* Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima (historijsko područje),
* Nekropola sa stećcima “Mramorje“ i starim nišanima u Lavšićima (historijsko područje),
* Nekropole sa stećcima i nišanima u [[Gurdići (Olovo)|Gurdićima]] (historijsko područje),
* Nekropole sa stećcima, nišanima, obeliskom i ostacima ckve sv. Roka u Bakićima Donjim (prirodno i historijsko područje),
* Stara drvena džamija u Miljevićima" (mjesto i ostaci historijskog spomenika).<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=72 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Olovo) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 26. 12. 2015}}</ref>
== Naseljena mjesta ==
Ajdinovići, Arapovača, Bakići, Berisalići, Boganovići, Brda, Buk, Buka, Bukov Do, Careva Ćuprija, Čude, Čuništa, Dobrun, Dolovi, Donji Jasen, Drecelj, Dugandžići, Glavično, Gornji Drapnići, Grabovica, Gurdići, Jelaške, Kamensko, [[Klinčići]], Kolakovići, Kovačići, Krajišići, Križevići, Kruševo, Lišci, Magulica, Metilji, Milankovići, Olovo, Olovske Luke, Petrovići, Ponijerka, Ponor, Prgoševo, Pušino Polje, Radačići, Rečica, Rijeka, Slivnje, Solun, Stojčići, Šaševci, Vukotići, Zeleni Vir i Žunova.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Olovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornji Drapnići i Šaševci, te dijelovi naseljenih mjesta: Gurdići, Kolakovići i Krajišići.
▲== Geografija ==
▲Olovo je gradić smješten 50 km sjeveroistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na magistralnoj cesti što vodi od [[Sarajevo|Sarajeva]] prema [[Tuzla|Tuzli]]. U Olovu su još od srednjeg vijeka poznata nalazišta olovne rude, po čemu je grad i dobio ime. Ali Olovo je više od toga. Ono je simbol idiličnog života u pitomoj dolini okruženoj mirisom četinarske šume, plavetnilom neba i hukom bistrih i brzih voda. Dolazeći do Olova, možete proći kroz prekrasni kanjon rijeke Stupčanice, koji plijeni svojom ljepotom i izdvojenošću od ostatka svijeta. Ova rijeka se u centru grada, pored samog banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", spaja sa rijekom Biošticom, te zajedno sa njom formira [[Krivaja (Prijedor)|Krivaju]] koja teče dalje prema Zavidovićima. Danas se općina Olovo prostire na 408 kilometara kvadratne površine i ima oko 14 hiljada stanovnika.
== Stanovništvo ==
Linija 40 ⟶ 58:
KOŠARKAŠKI KLUB " STUPČANICA " OLOVO
EDIN VIŠĆA fudbaler"Budućnost"Banovići, Juniorski Reprezentativac BiH
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
Linija 52 ⟶ 73:
[[Kategorija:Olovo]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
| |||