Wikipedija

Konavle (općina) – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Red 58:
 
==Historija==
Konavle su nastanjene još od paleolitika i neolitika. U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u ovom području su se nastanila ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, a u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani koji su na mjestu grčke kolonije Epidaurum (današnji Cavtat) razvili važan trgovačko-pomorski centar na sjecištu rimskih puteva. Osim ostataka rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađa, o tome svjedoče ostaci villa rusticae, kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostaci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo fragmenata i arheoloških nalaza.
Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] Konavle su, u općem sastavu [[Bosna| Bosne]] u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandalajem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intezivnim pregovaranjem i diplomacijom [[Dubrovačka Republika]] 24.6.[[1419.]] g. kupuje istočni dio od Sandalaja Hranića, te nakon osam godina 31.12.[[1426.]] zapadni dio od Radosava Popovića.<br/>
 
Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala.
U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim periodima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog perioda su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome.
Brojne su nekropole [[stećak]]a u Konavoskim brdima, [[Gabrili|Gabrilima]], [[Mihanići]]ma i [[Dunave|Dunavama]], od kojih se najljepšim smatra [[Stećak|stećak]] u [[Brotnice|Brotnicama]] na groblju [[crkva|crkve]] [[Sveti Toma|Sv. Tome]]. Itinerer kroz Gornju Bandu Konavala dotiče zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u [[Uskoplje|Uskoplju]]), a u ovom rubnom području ističe se spomenik SOKO-GRAD, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu. [[Čilipi]] su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i [[Konavoski vez|konavoskom vezu]]. [[Franjevci|Franjevački samostan]] s crkvom [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaha]] u [[Pridvorje|Pridvorju]], najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] u Konavlima. [[Mijo Šiša Konavljanjin]] svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre [[Cavtat]]a, ističe se kuća [[Vlaho Bukovac| Vlaha Bukovca]], muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji [[Račić]], na groblju [[Sveti Roko|Sv. Roka]] u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz [[16. stoljeće|16. st.]], nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]], pravnika i pisca iz [[19. stoljeće|19. st.]] Pinakoteka župne crkve [[Sveti Nikola|Sv. Nikole]], čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.
 
Početkom 15. st. Konavle su u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom Dubrovačka Republika 24.6.1419. g. dolazi u posjed Istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31.12.1426. Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala sa Cavtatom i Obodom od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.
 
Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao knez ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. godine. Nakon kratkotrajne francuske okupacije, Konavle su poharali crnogorski i ruski osvajači, da bi nakon Bečkog kongresa 1815. prešle zajedno sa ostatkom dubrovačkih posjeda por Austrijsku vlast.
 
Okupacija i razaranje Konavala od strane JNA i četničkih postrojbi u listopadu 1991. praćena pljačkaškim pohodom crnogorskih civila poslijednji je u nizu napada koje bilježi Konavle od strane svojih istočnih susjeda.
 
==Privreda==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Konavle_(općina)