Građanin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Građanin''' odnosno '''građanstvo''' je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili historijskom kontekstu može imati različita značenja. Najjednostavnija definicija pojma...
 
Nema sažetka izmjene
Red 6:
 
Pojam građanina nije uvijek bio sinonim pojmu državljanin, s obzirom da je evoluirao iz koncepta građanina u [[Antička Grčka|starogrčkim]] [[polis]]ima. Pod tim pojmom su se tada, pak, podrazumijevali isključivo slobodni muški građani, a što je isključivalo žene, robove i strance ([[meteci]]). Taj koncept je kasnije preuzeo i [[Drevni Rim|Rim]] koji je za vrijeme širenja svog [[Rimski Imperij|Imperija]] status građanina zadržao samo za osobe rodom iz Rima, dok su sve ostale osobe pod rimskom vlašću bile [[podanici]]. Rim je s vremenom dijelove stanovništva pokorenih provincija počeo inkorporirati u svoje građanstvo, a taj je proces dovršen 212. godine kada je Karakala svim slobodnim rimskim podanicima dao status rimskog građanina te je tako ono bilo najsličnije današnjem konceptu državljanstva.
 
S raspadom Rimskog Carstva i uspostavom [[feudalizam|feudalizma]] u Evropi, pojam građanina vraća svoje ranija značenja, odnosno ograničava se na stanovnike srednjovjekovnih gradova, koji se s vremenom profiliraju u posebnu [[društvena klasa|društvenu klasu]] s privilegijama u odnosu na [[rob]]ove i [[kmet]]ove. Na temelju toga će [[marksizam|marksistička]] doktrina uvesti pojam '''građanske klase''' koja je istovjetna s [[buržoazija|buržoazijom]], te joj suprotstaviti koncept u [[kapitalizam|kapitalizmu]] stvorene [[radnička klasa|radničke klase]]. Primjena takve podjele u praksi jest službena ideologija [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] koja je za svoje stanovništvo koristila izraz ''radni ljudi i građani'', a izraz "građanske" koristila za ne-marksističke odnosno ne-socijalističke ideologije, društva i države.
 
[[Category:Titule]]