Slavko Goldstein – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene 93.141.132.75 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika SadarMoritz
Red 16:
|potpis=
|supruga=
|zanimanje= [[gimnazijalacpovijest|povjesničar]]
 
|fusnote=
Red 23:
|mandat_start = [[20. maj]] [[1989.]]
|mandat_kraj = [[1990.]]
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer1 =
|predsjednik1 =
Linija 74 ⟶ 77:
}}
 
'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. 8.]] [[1928]]), znameniti [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] intelektualac, povjesničar, političar, scenarist i pisac.
 
== Biografija ==
Linija 84 ⟶ 87:
 
=== Život i karijera u Hrvatskoj nakon 1988 godine ===
[[20. 5.]] [[1989]] godine, zajedno s bratom i nekolicinom suradnika iz "[[Cankarjeva založba|Cankarjeve založbe]]", gdje je tada radio (''tamo su bili zaposleni [[Vlado Gotovac]] i [[Božo Kovačević]]'') osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], prvu hrvatsku političku stranku, te je do [[februar]]a [[1990]] bio njezin predsjednik, kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]].<ref name="vl1"/><ref>{{cite web | url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=Friday, January 7, 2000 | language= | format= | accessdate=2010-04-02}}</ref> Jedno vrijeme je bio predsjednik [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] i "Kulturnog društva [[Miroslav Šalom Freiberger]]", a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarem, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{cite web | url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=September 15, 2006 | format=PDF | accessdate=17. V 2009}}</ref> Pokrenuo je časopis za kulturu demokracije "Erazmus" u kojemu je bio i glavni urednik.<ref name="vl1"/> Tijekom [[1990-e|1990-ih]] bio je otvoreni protivnik [[autoritarizam|autoritarne]] politike [[Predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], tada naglašenog [[govor mržnje|govora mržnje]] i procesa [[privatizacija|privatizacije]]. Zajedno s još nekoliko hrvatskih poluintelektualacaintelektualaca bio je potpisnik zahtjeva za ostavkom predsjednika Tuđmana [[1993]] godine objavljenog u časopisu "Erazmus".<ref name="vl1"/>
No isto tako Slavko je ustvrdio da je Tuđman bio više političar nego povjesničar, i da je povijest interpretirao prema svojim političkim nazorima. Za Slavka je Tuđman bio čvrsta ličnost koja nije prihvaćala ustaštvo tj. koketirao je s nekim velikohrvatskim idejama, ali ne s ustaštvom.<ref>{{Citiranje www|naslov=Slavko Goldstein kaže da je cijela afera oko ministra Hasanbegovića vrlo neugodna i to pred svijetom|url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/goldstein-kaze-da-je-cijela-afera-oko-hasanbegovica-vrlo-neugodna-i-to-pred-svijetom/|autor=Maša Ilotić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Telegram|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=12. 2. 2016|preuzeto=18. 3. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> [[2007]] je objavio knjigu "1941. - Godina koja se vraća" za koju je dobio nagradu [[Nagrada Kiklop|Kiklop]] za publicističko djelo godine.<ref name="vl1"/> Osnovao je izdavačku kuću "Novi Liber", te je uredio je više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio je na još oko 400 naslova.<ref name="vl1"/><ref name="sg"/>
 
Slavko Goldstein je bio prvi predsjednik židovske vjerske zajednice "[[Beth Israel Zagreb|Beth Israel]]" iz Zagreba, osnovane 2007 godine nakon unutarnjeg sukoba u "Židovskoj općini Zagreb" kojoj je na čelu bio [[Ognjen Kraus]].<ref name="vl1"/> [[2008]] godine, iako je izjavio da će posjetiti [[Blajburška predaja|Bleiburg]] sa predsjednikom [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]], odustao je od odlaska na Bleiburg jer "''nije želio povrijediti osjećaje ljudi iz svojega najintimnijeg kruga koji su apelirali da u Bleiburg ipak ne ide''".<ref name="sd1">{{Citiranje www|naslov=Slavko Goldstein razočarao SDP-ovce, neće u Bleiburg|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21808/Default.aspx|autor=M. K. S.|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Nacional|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=10. 9. 2008|preuzeto=2. 11. 2015|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Nakon pobjede SDP-a tj. [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koalicije]] na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011|parlamentarnim izborima 2011]] postao je posebni savjetnik za kulturu [[Premijer|predsjednika]] [[Vlada Republike Hrvatske|hrvatske Vlade]] Zorana Milanovića. Obnašao je dužnost predsjednika Savjeta "[[Spomen područje Jasenovac|Spomen područja Jasenovac]]". [[2011]] godine je zajedno sa sinom Ivom objavio knjigu "Jasenovac i Bleiburg nisu isto". U toj knjizi se suprostavlja onima koji drže da su "''...Jasenovac i Bleiburg jednostavno dva ista zločina s različitim ideološkim predznacima.''".<ref name="vl1"/> Godine [[2012]] podržao je inicijativu brata Danka za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava Križnog puta na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref> [[2015]] godine Slavko se usprotivio inicijativi da se pozdrav "[[Za dom spremni]]" uvede kao službeni pozdrav u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanim snagama Republike Hrvatske]]. Tom je prilikom ustvrdio kako ne bi mogao živjeti u Hrvatskoj ukoliko bi se taj pozdrav uveo u vojsci, školama ili drugim državnim institucijama, te da bi odmah zatražio politički azil u nekoj od europskih zemalja.<ref>{{Citiranje www|naslov=Slavko Goldstein za Telegram: Odmah bih iselio iz Hrvatske da se kao službeni pozdrav uvede ‘Za dom spremni’|url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/slavko-goldstein-za-telegram-odmah-bi-trazio-azil-u-europi-kad-bi-se-u-vojsku-uveo-za-dom-spremni/|autor=Jelena Tešija|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Telegram|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=25. 8. 2015|preuzeto=18. 3. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
 
==Djela==