Otti Berger – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 57:
Otti-Otilija Berger je rođena 4. 10. 1898 u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] porodici iz sela Zmajevac, u [[Baranja|Baranji]], koje je tada bilo dio [[Ugarska|Ugarske]] unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Otti je nakon osnovne škole polazila Umjetničku školu za gospođe i djevojke u [[Beč]]u u periodu od [[1920]] do [[1921]] godine. U zimskom semestru 1921/[[1922|22]], nakon položenog prijemnog ispita, upisala se na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt]]. Već kao studentica je pokazala zanimanje za tekstil. Na umjetničkoj izložbi prilikom židovskog omladinskog sleta, održane 1922 godine u dvorani [[Židovska općina Zagreb|Bogoštovne izraelske općine Zagreb]], uz [[Neli Geiger]] i [[Rahela Stein|Rahelu Stein]] koje su također izlagale tekstil, Otti je izložila nekoliko jastuka u "batik" svili, te je kritika osobito istaknula njen talent za fantastično opremljene lutke. Za cijelog petogodišnjeg studiranja u Zagrebu isticala se njena osobita marljivost i dobar napredak. Do danas ostaje zagonetno zašto Otti nije diplomirala na zagrebačkom Sveučilištu tj. Kraljevskoj akademiji.<ref name="ok"/> Sa velikim predznanjem koje je dobila na studiju Kraljevske akademije,<ref name="jl1">{{Citiranje www|naslov=Zaboravljena hrvatska umjetnica s Bauhausa|url=http://www.jutarnji.hr/otti-berger--zaboravljena-hrvatska-umjetnica-s-bauhausa/1065332/|autor=Patricia Kiš|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=9. 11. 2012|preuzeto=20. 10. 2015|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> [[1927]] godine upisala se na Bauhausovu školu,<ref name="ok"/> gdje je na Tekstilnoj radionici stekla diplomu [[1930]] godine.<ref name="dizajnerice">{{Citiranje www|naslov=Dizajnerice: kontekst, produkcija, utjecaji 1930 — 1980; Otti Berger|url=http://www.dizajnerice.com/profile/berger-otti/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=dizajnerice.com|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=20. 10. 2015|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Ondje se bavila tekstilom, te je odigrala važnu ulogu u razvoju unapređenju tekstilnog dizajna za primjenu u industriji. Eksperimentirala je s novim materijalima, mješavinom sintetskih vlakana i celofana.<ref name="ok"/> Uz sklonost kreativnom eksperimentiranju Otti je posjedovala i pedagoški dar pa ju je [[Gunta Stölzl]] imenovala svojom nasljednicom. No njezin odjel je ipak preuzela [[Lilly Reich]], a Otti je ostala predavati na Bauhausu kao suradnica.<ref name="dizajnerice"/>
Nastanivši se u Berlin za vrijeme [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]], Otti je radila s velikim tekstilnim tvornicama diljem Weimarske Republike, [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Engleska|Engleske]] i poslije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Sve su vodeće njemačke tvrtke kupovale dizajn Bauhausa, a neki dizajni, naročito oni Otti, bili su studirani, analizirani i cijenjeni u industriji i desetljećima kasnije. [[1930]] godine je kao gost izlagala na izložbi "Zemlje" u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Tu je izložila "tekstilne radnje uz reprodukciju saga za dječju sobu iz [[1920]]/30 godine. Znameniti jugoslavenski pisac [[Stanislav Vinaver]] je [[1931]] posjetio Bauhaus i pri tome se susreo sa Otti. Stanislav je po povratku u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] rekao da je Otti veoma omiljena tamo, te da je gotovo izgubljena sluha sa njime komunicirala pisanjem. Pričala mu je o svom ekstatičnom raspoloženju i o traženju opipljivih značenja putem materije.<ref name="ok"/> [[1932]] godine u Berlinu je otvorila vlastiti Atelje za tekstil, a njezina inovativna rješenja su oduševljavala mnoge. Otti je inače jedina dizajnerica s Bauhausa koja je dobila zaštitu patenta za svoj tekstil. Zbog židovskog je podrijetla dobila zabranu rada u [[Nacistička Njemačka|Nacističkoj Njemačkoj]], i bila je prisiljena zatvoriti Atelje.<ref name="jl1"/> Iz sačuvanih pisama koje je pisala u Zagreb [[Ivana Tomljenović-Meller|Ivani Tomljenović Meller]] vidljivo je da je Otti napustila Weimarsku Republiku po dolasku [[Nacizam|nacista]] na vlast i uspostavi Nacističke Njemačke [[1933]] godine tj. zatvaranja Bauhausove škole.<ref name="ok"/> Nakon zatvaranja škole namjeravala se preseliti u [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) na poziv [[László Moholy-Nagy|Laszloa Moholy-Nagya]],<ref name="jl1"/> kako bi na Novom Bauhausu u [[Chicago|Chicagu]] preuzela mjesto voditeljice Tekstilnog odjela, no vizu za SAD nažalost nije dobila.<ref name="dizajnerice"/> [[1938]] u [[London]]u je tražila posao.<ref name="ok"/> Usamljena i bez prijatelja,<ref name="am">Radovi Instituta za povijest umjetnosti (Izvorni znanstveni rad); Antonija Mlikota; ''Otti Berger – hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa''; stranica 271-282; broj 33, vol. 33, 20. 9. 2009, Zadar.</ref> posao u Engleskoj nije mogla naći zato što nije govorila [[Engleski jezik|engleski]], gotovo je bila gluha, a Englezi su je ironično smatrali Njemicom.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=Otti Berger|url=http://bauhaus-online.de/en/atlas/personen/otti-berger|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=bauhaus-online.de|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=20. 10. 2015|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> U pismu Tomljenović Meller najavila je svoj povratak u domovinu. U [[ljeto]] 1938 vratila se sa zaručnikom [[Ludwig Hilberseimer|Ludwigom Hilberseimerom]] u Kraljevinu Jugoslaviju. Te iste godine odlučila je ostati u domovini zbog bolesti majke. [[Aprilski rat]] tj. [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacija Kraljevine Jugoslavije]] zatekla je Otti u rodnom Zmajevcu koje je bilo okupirano od [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Kraljevine Mađarske]] [[1941]] godine. Masovno uhićenje Židova u Zmajevcu se zbilo [[27. 4.]] 1944 godine. Otti je bila odvedena zajedno sa bratom Otonom, polubratom Oskarom i njegovom ženom Elizabetom, isprva u logore na tlu Mađarske, a potom u koncentracijski logor Auschwitz gdje je i ubijena odmah po dolasku. Holokaust je preživio jedino njezin brat Oton.<ref name="ok"/>
=== Ostavština ===
| |||