'''Louis Pasteur''' (Dole, [[27. 12.]] [[1822]]. - St. Cloud, [[28. 9.]] [[1895]].), [[Francuska|francuski]] kemičar i biolog.
Diplomirao je kemijuhemiju u Basanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača [[stereokemija|stereokemije]]. Bavio se problemima alkoholne i mliječne [[fermentacija|fermentacije]], što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju [[mikroorganizmi]] mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka [[sterilizacija|sterilizacije]] nazvanog po njemu [[pasterizacija|pasterizacijom]]. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio [[1865]]. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja [[Pariz]]a zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u [[Bonn]]u.
Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je [[1888]].
