Džavaharlal Nehru – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 40:
== Citati ==
 
* "Jedna značajna činjenica koja se ističe je to da su oni dijelovi Indije koji su najdulje bili pod britanskom upravom danas najsiromašniji. Mogla bi se čak nacrtati neka vrsta grafikona koji bi pokazao tijesnu vezu između duljine britanske vladavine i progresivnog porasta siromaštva. Nekoliko velikih gradova i nekoliko novih industrijskih područja ne znače bitnu razliku u ovom pregledu. Ono što je značajno su životni uvjeti naroda kao cjeline, a nema sumnje da su najsiromašniji dijelovi Indije Bengal, Bihar, Orisa i dijelovi oblasti Madras; razina masa i životni standard najviši su u Pendžabu. Sigurno je da je Bengal bio vrlo bogata i napredna pokrajina prije dolaska Britanaca. Može biti više uzroka ovih kontrasta i razlika. Ali teško je prijeći preko činjenice da je Bengal, nekada tako bogat i napredan, nakon 187 godina britanske vladavine praćene, kako nam govore, neumornom skrbi Britanaca poboljšati njegove prilike i podučiti njegov narod vještini samoupravljanja, danas samo bijedna masa siromašnog, izgladnjelog i umirućeg naroda. Bengal je prvi doživio puno iskustvo britanske vladavine u Indiji. [b]Ova vladavina počela je otvorenom pljačkom, i jednim sustavom poreza na zemlju koji je izvlačio i posljednju kovanicu ne samo od živih već i od umrlih seljaka. Engleski povjesničari Indije Edward Thompson i J.T. Gareth, govore nam kako je "potjera za zlatom kojoj nije bilo ravne od histerije koja je vladala Cortesovim i Pizzarovim Španjolcima obuzela engleski duh. Osobito Bengal nije znao za mir dokle nije bio posve opustošen. Za ovaj monstruozni financijski nemoral i englesko ponašanje u Indiji godinama nakon ovoga, Clive je uglavnom bio odgovoran". Clive, graditelj moćnog imperija, čija statua stoji danas ispred Ministarstva za Indiju u Londonu. To je bila čista pljačka.[/b] Drvo na kojem raste novac trešeno je neprekidno sve dok najstrašnije gladi nisu opustošile Bengal. Taj proces kasnije je bio nazvasn trgovinom, ali to je predstavljalo malu razliku. Uprava je bila ta takozvana trgovina, a trgovina je bila pljačka. Malo zbivanja u povijesti može se s ovim usporediti. Treba svakako imati na umu da je ovo trajalo, pod raznim imenima i u raznim oblicima, ne nekoliko godina već naraštajima. Otvorena pljačka postupno je uzela oblik ozakonjenog iskorištavanja koje je, premda nije bilo tako očito, ustvari bilo još gore. Korupcija, nepotizam, nasilje i požuda za novcem tih prvih naraštaja Britanaca u Indiji nešto je što nadilazi moć shvaćanja. Značajno je kako je jedna od hindskih riječi koja je postala sastavnim dijelom engleskoga jezika riječ "loot" (pljačka). Edward Thompson kaže, a ovo se ne odnosi samo na Bengal, "da je rana povijest britanske Indije zapamćena kao doba možda najveće pohlepe na svijetu". [b]Ishod svega ovoga, čak i u tim prvim počecima, bila je glad 1770. godine kada je stradalo više od trećine stanovništva Bengala i Bihara.[/b] Ali sve je to bilo u slavu napretka, i Bengal može biti ponosan na činjenicu kako je on uvelike pomogao da u Engleskoj izbije industrijska revolucija. Američki pisac Brook Adams opisuje nam kako se to točno dogodilo: "Priljev plijena iz Indije povećavajući u značajnoj mjeri obrtni kapital nacije, ne samo što je povećao količinu energije, već je doprinio puno većoj pokretljivosti i brzini obrta. Ubrzo nakon Plaseja, počelo je stizati u London ono što je opljačkano u Bengalu, a doima se kako su posljedice bile trenutne, jer se svi slažu da je industrijska revolucija počela 1770. godine. Bitka za Plasej odigrala se 1757. godine, a vjerojatno ništa nije usporedivo s brzinom promjene koja je uslijedila. Godine 1760. pojavio se leteći čunak na razboju, a ugljen je zamijenio drvo pri topljenju. Godine 1764. Hargreaves je izumio stroj za predenje, 1776. Crompton ga je usavršio, a 1785. Cartreite je patentirao razboj na mehanički pogon, a 1768. Wat je ostvario parni stroj. Iako su ovi strojevi bili polazna točka za ubrzano kretanje toga vremena, one nisu bile uzrok ovog ubrzanja. Sami po sebi ovi izumi su pasivni, oni čekaju da se akumulira dovoljna količina snage koja će ih staviti u pogon. Ova količina uvijek mora biti u obliku novca, i to ne tezoriranog već u pokretu. Prije priljeva plijena iz Indije i proširenja kredita koji je ovome sljedovao nije postojalo dovoljno snaga za ovu svrhu. Vjerojatno otkad je svijeta nijedna investicija nije nikada donijela toliki prihod kao onaj koji je sazrio na osnovi pljačke Indije, jer je blizu 50 godina Velika Britanija stajala bez takmaca"."<ref>Pandit Džavaharlal Nehru-Otkriće Indije, Rad, Beograd 1952., str. 319.-321.</ref>
 
== Djela ==