Razlike između izmjena na stranici "Blade Runner"

Obrisana 23 bajta ,  prije 5 godina
Scenarij kojeg je napisao [[Hampton Fancher]] je dovršen 1977.<ref>Sammon (1996), str. 23–30</ref> Producent [[Michael Deeley]] je iskazao interes za scenarij te je uvjerio Ridleyja Scotta da ga snimi. Scott je isprva odbio projekt, ali nakon što je odustao od produkcije filma ''[[Dune (film)|Dina]]'', odlučio se za brži projekt kako bi skrenuo um od smrti starijeg brata koji je nedavno preminuo. <ref>Sammon (1996), str. 43–49</ref> Priključio se projektu 21.2. 1980., te uspio podići proračun sa 13&nbsp;milijuna $ na $15&nbsp;milijuna $ od produkcijske kuće Filmways. Fancherov scenarij se odvijao više na ekološke probleme a manje na teme čovječnosti i duhovnosti, koja su bile prisutne u romanu, te je Scott htio promjene. Fancher je dobio ideju za naslov od filmskog scenarija za neuspjelu adaptaciju romana [[Alan E. Nourse|Alana E. Noursea]], ''[[The Bladerunner]]'' iz 1974. Scottu se svidio naslov, te je Deeley otkupio prava za isti. Na kraju je [[David Peoples]] unajmljen da prepravi scenarij dok je Fancher napustio projekt zbog razmirica 21.12. 1980., iako se kasnije vratio da doprinese zaokruživanju priče.<ref>Sammon (1996), str. 49–63</ref>
 
Iako su investirali 2,5&nbsp;milijuna $ u pretprodukciju,<ref>Sammon (1996), pstr. 49</ref> kada se približio početak snimanja, producenti Filmwaysa su uskratili financijsku potporu. Za samo deset dana, Deeley je osigurao 21,5&nbsp;milijuna $ zahvaljujući trostrukom dogovoru sa poduzećem [[The Ladd Company]] (putem Warner Bros.), hongkonškog producenta [[Run Run Shaw|Sir Run Run Shawa]] i poduzećem [[Tandem Productions]].<ref>Bukatman (1997), str. 18–19; Sammon, pp. 64–67</ref>
 
Philip K. Dick se požalio što ga nitko nije obavijestio o filmskoj produkciji ''Blade Runnera'', što je izazvalo sumnjičavost Hollywooda.<ref>Sammon (1997), str. 63–64</ref> Iako je Dick umro par tjedana prije puštanja filma u kino distribuciju, bio je zadovoljan novim scenarijem, te sa 20-minutnom pokusnom projekcijom u kojoj su prikazani specijalni efekti kada je pozvan u studio. Dick je Scottu rekao da je svijet stvoren u filmu izgledao točno onako kako ga je zamislio.<ref name="FutureNoir-p284">Sammon (1996), str. 284</ref> Smatrao je da se novi scnearij i njegov vlastiti roman savršeno upotpunjuju.<ref name="Dick's final interview">{{citation|last=Boonstra|first=John|title=A final interview with science fiction's boldest visionary, who talks candidly about ''Blade Runner'', inner voices and the temptations of Hollywood|journal=Rod Serling's the Twilight Zone Magazine|volume=2|issue=3|date=lipanj 1982|pages=47–52|url=http://www.philipkdick.com/media_twilightzone.html|accessdate=July 27, 2011}}</ref>
 
''Blade Runner'' ima nekoliko sličnosti sa ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolisom]]'' [[Fritz Lang|Fritza Langa]], kao što su urbano izgrađeni okoliš, u kojemu bogati žive doslovno iznad radnika, u kojem dominira ogromna zgrada – toranj Stadtkrone u ''Metropolisu'' i zgrada Tyrell u ''Blade Runneru''. David Dryer, koji je nadgledao [[Specijalni efekti|specijalne efekte]], je koristio fotografije iz ''Metropolisa'' kada je stvarao kadrove minijatura zgrada u ''Blade Runneru''<ref>Bukatman (1997), str. 61–63; Sammon (1997), str. 111</ref>
 
Ridley Scott navodi da su ga slika ''[[Nighthawks]]'' [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]] i francuski SF časopis za stripove ''[[Métal Hurlant]]'' [''Heavy Metal''], za koji je doprinosio i [[Jean Giraud|Moebius]], nadahnuli za stilski ugođaj filma.<ref>Sammon (1996), str. 74</ref> Tvrdio je da mu je nadahnuće bio i pejzaž "[[Hong Kong]] tijekom vrlo lošeg dana"<ref>Wheale (1995), str. 107</ref> te industrijski krajolik njegovog doma na sjeveru Engleske.<ref>{{citation|url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2003/09/20/bfscott20.xml&sSheet=/arts/2003/09/20/ixartright.html|title=Director Maximus|work=The Telegraph|accessdate=July 27, 2011|date=20.9. 2003 | location=London | first=Mark | last=Monahan}}</ref> Scott je unajmio [[Syd Mead|Syda Meada]] kako bi bio konceptualni umjetnik, a koji je također nalazio nadahnuće u ''Métal Hurlantu''.<ref>Sammon (1996), str. 53</ref> Moebius je dobio ponudu pomagati u pretprodukciji ''Blade Runnera'', ali je odbio kako bi radio na animiranom filmu ''[[Les Maîtres du temps]]'' [[René Laloux|Renea Lalouxa]] - odluka koju je kasnije požalio.<ref>{{Citation | last1 = Giraud | first1 = Jean | year = 1988 | title = The Long Tomorrow & Other SF Stories | isbn=0-87135-281-8 | publisher=Marvel}}</ref> [[Lawrence G. Paull]] (produkcijski dizajner) i [[David Snyder]] (umjetnički redatelj) su nacrtali Scottove skice. [[Douglas Trumbull]] i Richard Yuricich su nadgledali specijalne efekte za film. Snimanje je počelo 9. 3. 1981., i završilo četiri mjeseca kasnije.<ref>Sammon (1996), str. 98</ref>
 
Ridley Scott navodi da su ga slika ''[[Nighthawks]]'' [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]] i francuski SF časopis za stripove ''[[Métal Hurlant]]'' [''Heavy Metal''], za koji je doprinosio i [[Jean Giraud|Moebius]], nadahnuli za stilski ugođaj filma.<ref>Sammon (1996), str. 74</ref> Tvrdio je da mu je nadahnuće bio i pejzaž "[[Hong Kong]] tijekom vrlo lošeg dana"<ref>Wheale (1995), str. 107</ref> te industrijski krajolik njegovog doma na sjeveru Engleske.<ref>{{citation|url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2003/09/20/bfscott20.xml&sSheet=/arts/2003/09/20/ixartright.html|title=Director Maximus|work=The Telegraph|accessdate=July 27, 2011|date=20.9. 2003 | location=London | first=Mark | last=Monahan}}</ref> Scott je unajmio [[Syd Mead|Syda Meada]] kako bi bio konceptualni umjetnik, a koji je također nalazio nadahnuće u ''Métal Hurlantu''.<ref>Sammon (1996), str. 53</ref> Moebius je dobio ponudu pomagati u pretprodukciji ''Blade Runnera'', ali je odbio kako bi radio na animiranom filmu ''[[Les Maîtres du temps]]'' [[René Laloux|Renea Lalouxa]] - odluka koju je kasnije požalio.<ref>{{Citation | last1 = Giraud | first1 = Jean | year = 1988 | title = The Long Tomorrow & Other SF Stories | isbn=0-87135-281-8 | publisher=Marvel}}</ref> [[Lawrence G. Paull]] (produkcijski dizajner) i [[David Snyder]] (umjetnički redatelj) su nacrtali Scottove skice. [[Douglas Trumbull]] i Richard Yuricich su nadgledali specijalne efekte za film. Snimanje je počelo 9.3. 1981., i završilo četiri mjeseca kasnije.<ref>Sammon (1996), str. 98</ref>
== Interpretacije ==