Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Dodano 1.019 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka uređivanja
*{{flag|Donjecka Narodna Republika}}
*{{flag|Luganska Narodna Republika}}
{{flag|Rusija}}{{#tag:ref|Vođe separatističke pobune u Ukrajini, poput [[Aleksander Borodaj|Aleksandera Borodaja]], [[Vladimir Antjufejev|Vladimira Anjufejeva]] i [[Igor Girkin|Igora Girkina]], su državljani Rusije, a njihova snaga je ojačana raznim dobrovoljcima iz Rusije, poput [[Čečeni|Čečena]] i [[Kozaci|Kozaka]]. S obzirom na visoko profiliranu tehnologiju oružja separatista, smatra se da isto dolazi iz Rusije. Ipak, nakon uvođenja sankcija [[EU]]-a i [[SAD]]-a, Rusija se distancirala od pobune te njene službene oružane snage nisu prešle granicu i izravno sudjelovale u ratu, iako je zabilježeno da su ruske snage u preko dvjesto incidenata pucali preko granice na ukrajinske vojnike. Međutim, kada su proruski pobunjenici počeli gubiti sve više teritorija, pojavile su se naznake da je Rusija intervenirala u njihovu korist: 16.8., vođa proruskih pobunjenika [[Aleksandar Zaharčenko]] je pred jednim sastankom objavio da je stiglo pojačanje iz Rusije u obliku 150 oklopnih vozila i 1.200 vojnika koji su četiri mjeseca proveli obuku u Rusiji.<ref name="fighters trained">{{cite web|author=[[BBC News]]|title=''Ukraine crisis: Rebel fighters "trained in Russia"''|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28817347|date=16. 8. 2014}}</ref> 28. 8. 2014., i [[Human Rights Watch]] je u izvještaju naveo da Rusija podupire pobunjeničke snage.<ref name="hrw 28.8. 2014"/> Rusija pak poriče umiješanost.|group=nb}}
|strana2 ={{flag|Ukrajina}}
|sukobljeni3=
|komandant1 = {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Aleksandar Zaharčenko]] {{WIA}}<br />{{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{flagicon|Rusija}} [[Vladimir Antjufejev]]<br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{Flagicon|Rusija}} [[Aleksandar Borodaj]]<br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Denis Pušilin]] <br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{Flagicon|Rusija}} [[Igor Girkin]]<br> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Vladimir Kononov (vojska)|Vladimir Kononov]]<br /> {{flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Pavel Gubarev]]<br/> {{Flagicon|Luganska Narodna Republika}} [[Valerij Bolotov]] {{WIA}} <br/> {{Flagicon|Luganska Narodna Republika}} [[Ihor Plotnjicki]] <br>{{flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Igor Kakidzjanov]] {{POW}}<br />{{flagicon|Rusija}} [[Vladimir Putin]]
|komandant2 = {{flagicon|Ukrajina}} [[Petro Porošenko]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Arsenij Jacenjuk]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Oleksandr Turčinov]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Arsen Avakov (političar)|Arsen Avakov]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Valerij Heletej]]<br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Viktor Muženko]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Mihajlo Kucin]] {{WIA}} <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Andrij Parubij]]<br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Valentin Nalivajčenko]]
|snaga1 = 2040.000–45.000-40 vojnika Novorusije<br>9.000–12.000 vojnika Rusije (2015)
|snaga2= 5064.000–69.000 vojnika (2015)
|jačina3=
|gubici1 = 12.400–2.040081 mrtvih<br>(400–500 ruskih vojnika)<br>1.765 zarobljenih
|gubici2 = 2.112–2.854870 mrtvih<br>6c. 9.416000 ranjenih<br>340271 nestalih<br>2.768 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>9.167333 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])<ref>{{cite web| title=''Statement by Assistant Secretary-General for Human Rights Ivan Šimonović at the Human Rights Council Inter-active dialogue on Ukraine, 29 September 2015''| date=29.9. 2015| url=http://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=16526&LangID=E| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]]}}</ref>
|napomene=
}}
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju. Ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da ratom želi stvoriti [[velika Rusija|veliku Rusiju]].
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti od gotovo 10.000 osoba, oko 2,3 miliona [[Izbjeglice|izbjeglica]] ili raseljenih osoba, oko 1,5 milijuna pothranjenih kao i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskom [[Teritorijalni integritet|teritorijalnom integritetu]] je u sukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|hladnog rata]].
 
==Uvod==
 
===Horlivka===
Militanti su pokušali zauzeti i upravnu zgradu u [[Horlivka|Horlivci]] 12.4., ali su zaustavljeni. Ipak, 14.4., militanti su uspjeli zauzeti zgradu nakon okršaja sa policijom.<ref name="bbc denies">{{cite web|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=''Ukraine crisis: Pro-Russian attack in Ukraine's Horlivka''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27018199|date=14.4. 2014}}</ref> Pojedini pripadnici mjesne policije prešli su na stranu pobunjenika tog dana, dok je ostatak natjeran na povlačenje pozicija.<ref name="gorlovkaeuronews">{{cite newsweb | url=http://www.euronews.com/2014/04/14/live-ukraine-pro-russian-attack-police-hq-in-horlivka/ | title=''Pro-Russian attack police HQ in Horlivka as Kyiv's deadline expires'' | publisher=Euronews | date=14.4. 2014 | accessdate=14.4. 2014}}</ref> Ukrajinske snage potom su krenule o okruženje grada. Bitke za grad još traju.
 
===Mariupolj===
{{glavni|Bitka za Mariupolj}}
[[Datoteka:Battalion_%22Donbas%22_in_Donetsk_region_01.jpg|desno|thumb|225px|Ukrajinska bojna Donbas u okolici Donjecka]]
Aktivisti "Donjecke republike" preuzeli su upravnu zgradu u [[Mariupolj]]u 13.4.<ref name="al jazeera timeline">{{cite web | url=http://www.aljazeera.com/indepth/interactive/2014/05/timeline-ukraine-pro-russian-unrest-20145912017783471.html | title=''Timeline: Ukraine's pro-Russian unrest'' | publisher=[[Al-Jazeera]] | date=26.6. 2014 | accessdate=1.7. 2014 | last=Varshalomidze | first=Tamila}}</ref> Ukrajinske snage su tvrdile da su oslobodile zgradu 24.4., ali to su osporili žitelji koje je intervjuirao [[BBC]] u blizini zgrade.<ref>{{cite newsweb |author=[[BBC News]] |title=''Ukraine crisis: BBC investigates Mariupol "liberation" claims'' |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27153649 |publisher=bbc.co.uk|location= |publisher= |date=25.4. 2014 |accessdate=1.7. 2014 }}</ref>
 
Sukobi između ukrajinskih i proruskih snaga eskalirale su u svibnju: ukrajinske snage nakratko su zauzele zgradu, ali su je pobunjenici ponovno osvojili.<ref name="al jazeera timeline"/> Militanti su pokrenuli napad na policijsku postaju, zbog čega su ukrajinske snage poslale vojne snage u pomoć. U okršaju, upravna zgrada je zapaljena. Vladine snage nisu uspjele protjerati pobunjenike, što je dodatno pojačalo tenzije u Mariupolju. Ipak, obrat se dogodio 16.5., kada su radnici čeličane [[Metinvest]] zajedno sa mjesnom policijom i sigurnsnim snagama uspostavili zajedničke snage u kojima su provodili stražu i čistili grad od odmetnika, što je kao nuspojavu imalo i da su otjerali dio pobunjenika iz grada.<ref>{{cite web|url=http://www.cbc.ca/news/world/ukraine-pro-russian-insurgents-retreat-from-buildings-in-mariupol-1.2644943|title=''Ukraine: Pro-Russian insurgents retreat from buildings in Mariupol''|publisher=CBC News|date=16.5. 2014|author=[[Associated Press]]}}</ref> Ukrajinske snage potom su napale grad te ga vratile pod kontrolu uz pomoć Nacionalne garde 13.6. Mariupolj je potom proglašen privremenim glavnim gradom Donječke oblasti, s obzirom da su pobunjenici tada još držali Donjeck.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27829773|title= ''Ukraine crisis: Kiev forces win back Mariupol''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=13.6. 2014}}</ref>
Ukrajinske snage su pokrenule protuofenzivu kako bi vratile kontrolu nad ostacima aerodroma, te izjavile da time ne krše mirovni sporazum u Minsku jer se jedino vraćaju na prethodne linije razgraničenja uspostavljene tim sporazumom.<ref name="REU18JAN">{{cite web| url=http://uk.reuters.com/article/2015/01/18/uk-ukraine-crisis-military-idUKKBN0KR0DD20150118 | title=Ukrainian troops retake most of Donetsk airport from rebels | agency=Reuters | date=18.1. 2015}}</ref> Ovime su započela nova bombardiranja Donjecka.<ref name="OSCE20JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/135491 | title=''Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 19 January 2015'' | publisher=OSCE | date = 2015-01-20}}</ref>
[[File:Ruins_of_Donetsk_International_airport_(16).jpg|thumb|left|250px|Ruševine ostataka Donjeckog aerodroma]]
Porošenko je 21.1. izjavio da je Rusija ponovno poslala pojačanje da spasi proruske separatiste u obliku 9.000 vojnika i 500 tenkova koji su poslani u Donbas.<ref name="BBC15JAn">{{cite newsweb | url=http://www.bbc.com/news/world-europe-30928107 | title=''Ukraine conflict: US accuses rebels of land grab'' | publisher=BBC News | date=21.1. 2015 }}</ref> Time su proruske snage ponovno odbile ukrajinske vojnike i učvrstile kontrolu nad ostacima aerodroma.<ref name="DT22JAN">{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11363929/Pro-Russia-separatists-vow-further-advances-into-Ukraine-after-taking-Donetsk-airport.html | title=''Pro-Russia separatists vow further advances into Ukraine after taking Donetsk airport'' | work=The Daily Telegraph | date=22.1. 2015}}</ref>
 
Separatisti su započeli napad na grad Debalceve na sjeveroistoku Donjecke oblasti. Također su započeli ofenzivu na luku [[Mariupolj]]. Ujutro 24.1. [[Raketiranje Mariupolja januara 2015.|lansirali su rakete Grad na sam centar grada]], pri čemu je poginulo najmanje 30 civila, a ranjeno oko 90.<ref name="OSCE24JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/136061 | title=''Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 24 January 2015: Shelling Incident on Olimpiiska Street in Mariupol'' | publisher=OSCE | date= 2015-01-24 }}</ref> Vlada u Kijevu je nakon toga proglasila dan žalosti. [[Ban Ki-moon]], glavni tajnik [[UN]]-a, osudio je napad na Mariupolj, kao i jednostrano povlačenje pobunjenika od mirovnog sporazuma, te pogotovo osudio "provokativne izjave" proruskih separatista koje žele još više teritorija, što je "kršenje mirovnog sporazuma". Ki-moon je također izjavio da se "ukrajinski mir, [[teritorijalni integritet]] i stabilnost moraju odmah obnoviti".<ref>{{cite web|title=''UN chief strongly deplores latest deadly attack in Ukraine''| date=24.1. 2015|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49900#.VM44X9LQrVo| publisher=UN News Centre}}</ref> Teške borbe su nastavljene narednih tjedana, kako bi se zaustavila ekspanzija Novorusije na još više ukrajinskog teritorija.
 
===Novi mirovni pregovori u februaru===
[[Datoteka:Water trucking UNICEF -PIN in Luhansk oblast (17971513604).jpg|right|thumb|225px|Ljudi istoka Ukrajine čekaju u redu za pitku vodu ispred kamiona [[UNICEF]]-a]]
2.2. američka vlada je objavila da razmišlja o dostavi oružja ukrajinskoj vladi kako bi se zaustavio daljnji [[ekspanzionizam]] proruskih pobunjenika. Američki državni tajnik [[John Kerry]] je otputovao u Kijev kako bi o tome razgovarao sa vlastima.<ref>{{cite web| title=''U.S. not decide on lethal support to Kiev: spokeswoman''| date=3.2. 2015| publisher=Xinhua| url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2015-02/03/c_133965489.htm}}</ref> Kako bi se spriječila daljnja eskalacija rata, njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] i francuski predsjednik [[François Hollande]] su potom odlučili probiti led te pokrenuti novu mirovnu inicijativu razgovorima sa Porošenkom i Putinom.<ref>{{cite web|title=''Hollande, Merkel to visit Kiev to fix Ukrainian crisis''| date=5.2. 2015|url=http://news.xinhuanet.com/english/europe/europe/2015-02/05/c_133973060.htm| publisher=Xinhua}}</ref> Hollande je čak upozorio da je ovo zadnja prilika da se izbjegne "Veliki rat". Rusija je upozorena da će joj se nametnuti nova runda još težih sankcija ako odbije i ovu ponudu. Rezultat je bio novi mirovni sporazum koji je stupio na snagu 15.2. Prema dogovoru, proruske regije bi dobile veću autonomiju, ukrajinske snage bi preuzele kontrolu nad rusko-ukrajinskom granicom a teško oružje bi se povuklo iz područja sukoba.<ref>{{cite web| title=''Spotlight: World cautiously welcomes Minsk deal on Ukraine crisis, calls for implementation''| date=13.2. 2015| url=http://news.xinhuanet.com/english/europe/europe/2015-02/13/c_133993534.htm| publisher=Xinhua}}</ref>
 
{{Quote box|width=20%|align=left|citat="Pitanje je osigurati prava i interese ruskog jugoistoka. To je [[Nova Rusija|Novorusija]]. [[Harkiv]], [[Lugansk]], [[Donjeck]], Odesa nisu bili dio Ukrajine u doba cara, to su tek postali 1920. Zašto? Bog zna. Onda, zbog raznih razloga ta područja su nestala, a ljudi su ostali tamo. Moramo ih ohrabriti da pronađu rješenje."|izvor=Vladimir Putin, 17.4. 2014., 25 dana prije proglašenja [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]]<ref>{{cite web| date=17.4. 2014|title=''Away From Show of Diplomacy in Geneva, Putin Puts On a Show of His Own''| publisher=New York Times| url=http://www.nytimes.com/2014/04/18/world/europe/russia-ukraine.html| author=David M. Herszenhorn}}</ref>}}
[[Datoteka:Direct Line with Vladimir Putin (2014-04-17) 06.jpeg|right|thumb|225px|Ruski predsjednik Vladimir Putin, 2014.]]
[[Datoteka:Russian army in the war in Donbas.jpg|right|thumb|225px|Popis jedinica Ruske Federacije u Ukrajini]]
[[SAD]] i [[EU]] su optužili [[Rusija|Rusiju]] za pomaganje proruskim pobunjenicima u Ukrajini. Ruski predsjednik Putin je potom naredio povlačenje ruskih vojnika sa ukrajinske granice<ref>{{cite web|title=''Russia starts withdrawing troops from Ukrainian borders''|date=19.5. 2014|publisher=Xinhua|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/19/c_133345355.htm}}</ref> te je od parlamenta zatražio opoziv odluke kojom se u Ukrajini dopušta vojna intervencija, a koju je predložio u ožujku 2014., prilikom [[Krimska kriza|krimske krize]].<ref>{{cite web|publisher=[[Jutarnji list]]|author=HINA|title=''Putin od parlamenta zatražio opoziv odluke o intervenciji u Ukrajini''|date=24.6. 2014|url=http://www.jutarnji.hr/stisava-se-bure-baruta-putin-od-parlamenta-zatrazio-opoziv-odluke-o-intervenciji-u-ukrajini/1201439/}}</ref> Također je odbio primiti regije Donjecka i Luganska u Rusku Federaciju, za razliku od Krima. Rusija je zanijekala umiješanost u sukobu.<ref name="bbc denies"/>
 
Ipak, razni zapadni mediji izviještavali su da Rusija i dalje naoružava proruske pobunjenike u Ukrajini, kao i da im daje dobrovoljce i streljivo.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27849437|title=''Russia and Ukraine's mystery tanks''|publisher=bbc.co.uk|date=14.6. 2014|author=Jonathan Marcus}}</ref> Potvrđeni su i [[Čečeni|čečenski]] borci koji su se borili protiv ukrajinskih snaga.<ref>{{cite web|publisher=New York Times|title=''''Russians Revealed Among Ukraine Fighters''|url=http://www.nytimes.com/2014/05/28/world/europe/ukraine.html?_r=3|author=Andrew Roth, Sabrina Tavernise|date=27.5. 2014}}</ref> Vođe separatističke pobune u Ukrajini, poput [[Aleksander Borodaj|Aleksandera Borodaja]], [[Vladimir Antjufejev|Vladimira Anjufejeva]] i [[Igor Girkin|Igora Girkina]], su državljani Rusije. Prema procjenama, i do preko 50% svih proruskih pobunjenika u Ukrajini - bili su građani Rusije.<ref>{{cite newsweb|last1=Michel|first1=Casey|title=''Ukrainian Rebels' Aren't Ukrainian or Rebels''|url=http://www.themoscowtimes.com/article/504197.html|publisher=The Moscow Times|date=28.7. 2014}}</ref> 17.7., uvedene su stoga dodatne sankcije Rusiji: SAD je uzela mjere protiv pojedinih ruskih banaka i energetskih poduzeća, kao što je [[Rosnjeft]], dok je EU savjetovala [[Europska investicijska banka|Europskoj investicijskoj banci]] da više ne ulaže u ruske projekte.<ref>{{cite web|title=''Ukraine crisis: US and EU boost sanctions on Russia''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=17.7. 2014|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28338897}}</ref> Ruska [[burza]] [[Ruska trgovinska burza|RTS]] potom je zabilježila pad vrijednosti dionica od 4%, dok su dionice Rosnefta pale za 5 a [[Novatek]]a za 11%.<ref>{{cite web|title=''Russian shares fall on Ukraine sanctions boost''|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28343894}}</ref>
 
16.8., vođa proruskih pobunjenika [[Aleksandar Zaharčenko]] je pred jednim sastankom objavio da je stiglo pojačanje iz Rusije u obliku "150 oklopnih vozila i 1.200 vojnika koji su četiri mjeseca proveli obuku u Rusiji".<ref name="fighters trained"/> 26.8., ukrajinska vojska je uhitila 10 ruskih vojnika koji su padobranom upali na ukrajinski teritorij. Vojnici su rekli da su ušli u Ukrajinu "zabunom".<ref>{{cite web|author=Carol J. Williams|title=''Ukraine says captured Russians' confessions point to Kremlin''|date=26.8. 2014|publisher=[[Los Angeles Times]]|url=http://www.latimes.com/world/europe/la-fg-ukraine-russia-paratroopers-captured-20140826-story.html}}</ref> 28.8., i [[Human Rights Watch]] je u izvještaju naveo da Rusija podupire pobunjeničke snage.<ref name="hrw 28.8. 2014">{{cite web|title=''Ukraine: Rebel Forces Detain, Torture Civilians''|publisher=[[Human Rights Watch]]|url=http://www.hrw.org/news/2014/08/28/ukraine-rebel-forces-detain-torture-civilians|date=28.8. 2014}}{{citat|Russian-backed insurgent forces in eastern Ukraine are arbitrarily detaining civilians and subjecting them to torture}}</ref>
[[Human Rights Watch]] (HRW) je izvještaju od 1.7. 2014. naveo da je rat u istočnoj Ukrajini "unutarnji oružani sukob": iako smatra da je vojska Rusije preuzimanjem Krima pod svoju kontrolu "primijenila međunarodni zakon [[Okupacija|okupacije]] tog teritorija", nije se uključila u sukob na istoku Ukrajine, te se stoga ne radi o međunarodnom sukobu između Ukrajine i Rusije.<ref name="hrw questions"/> Ipak, 11.9. je revidirao izvještaj, koji je u obzir uzeo aktivnosti na rusko-ukrajinskoj granici od sredine 8. mjeseca, te naveo da "sukobi ruskih redovnih snaga i ukrajinskih redovnih snaga predstavljaju međunarodni oružani sukob".<ref name="hrw questions"/>
 
[[NATO]] smatra da je sukob rat sa [[paravojna postrojba|ruskom paravojskom]],<ref name="defencedad">{{cite press releaseweb | url=http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=122576 | title=''Russian Actions Bring Europe to Decisive Point'' | publisher=American Forces Press Service | date= 2014-06-30 | accessdate= 2014-07-19}}</ref> a drugi ga smatraju tzv. "[[zamjenski rat|ratom preko posrednika]]".<ref name="FTintal">{{cite news | url=http://www.ft.com/intl/cms/s/0/3192c7a0-0cd2-11e4-bf1e-00144feabdc0.html#axzz37jsJ5ZW7 | title=''Nato must focus on the hybrid wars being waged on the west'' | work=Financial Times | date=17.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref><ref name="nytimesadad">{{cite newsweb | url=http://www.nytimes.com/2014/07/20/world/europe/with-jets-fall-war-in-ukraine-is-felt-globally.html | title=''With Jet Strike, War in Ukraine Is Felt Globally'' | work=The New York Times | date=19.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref><ref name="nepada">{{cite web | url=http://online.wsj.com/articles/putins-ukraine-assault-in-a-shambles-but-far-from-over-1404861429 | title=''Putin's Ukraine Assault: In a Shambles but Far From Over'' | publisher=The Wall Street Journal | date=8.7. 2014 | accessdate=19.7. 2014}}</ref> [[Međunarodni odbor Crvenog križa]], posrednik međunarodnog prava za [[UN]], opisao je događaje u Donbasu kao "ne-međunarodni oružani sukob".<ref name="reuterswar">{{cite newsweb | url=http://www.reuters.com/article/2014/07/22/us-ukraine-crisis-warcrimes-idUSKBN0FR0V920140722 | title=''Ukraine war crimes trials a step closer after Red Cross assessment'' | work=Reuters | date=22.7. 2014 | accessdate=22.7. 2014}}</ref> To je navelo neke da opišu tu izjavu kao potvrdu da se radi o "[[građanski rat|građanskom ratu]]".<ref name="Reudad">{{cite newsweb | url=http://in.reuters.com/article/2014/07/23/ukraine-crisis-redcross-idINL6N0PY47N20140723 | title=''Red Cross urges all sides in Ukraine civil war to uphold law'' | work=Reuters | date=23.7. 2014 | accessdate=25.7. 2014}}</ref><ref name="ITcw">{{cite web|title=''Red Cross admits Ukraine is in a state of civil war''|url=http://en.itar-tass.com/world/742051|website=ITAR-TASS|accessdate=25.7. 2014}}</ref>
 
Predsjedatelj ukrajinskog parlamenta i bivši ukrajinski predsjednik [[Oleksandr Turčinov]] smatra da je sukob izravan rat Ukrajine i [[Rusija|Rusije]].<ref name="IBua">{{cite newsweb | url=http://lb.ua/news/2014/06/27/271204_aleksandr_turchinov_pri_vtorzhenii.html | title=''Александр Турчинов: "При вторжении со стороны Чернигова, русские танки уже через пару часов могли быть в Киеве" (Alexander Turchinov: "With the invasion by the Chernigov, Russian tanks in a couple of hours could be in Kiev")'' | work=LB.ua | date=27.6. 2014 | accessdate=19.7. 2014 | language=ruski}}</ref>
 
{{citiranje|Ove satelitske snimke, zajedno sa izvještajima o zarobljenim vojnicima Rusije u Ukrajini te očevicima koji govore o ruskim vojnicima i vojnim vozilima kako prelaze preko granice, ne ostavljaju sumnju da je ovo sada međunarodni oružani sukob.|Salil Shetty, [[Amnesty International]]<ref>{{cite web|title=''Ukraine: Mounting evidence of war crimes and Russian involvement''|date=7.9. 2014| url=http://www.amnesty.org/en/news/ukraine-mounting-evidence-war-crimes-and-russian-involvement-2014-09-05|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref>}}
[[Datoteka:Syklitskyi-Nazar-pohoron-15020034.jpg|left|thumb|225px|Sahrana jednog od palih ukrajinskih branitelja]]
{{Quote box|width=20%|align=right|citat="[[Separatizam]] i promjene granica se moraju čvrsto odbaciti a temeljni principi OESS-a poštivati u krizi u Ukrajini."|izvor=Lamberto Zannier, glavni tajnik [[OESS]]-a<ref>{{cite web|date=26.8. 2014|title=''OSCE core principles must be safeguarded in Ukraine, says Secretary General''|url=http://www.osce.org/sg/122959|publisher=[[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]]}}</ref>}}
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do marta 2015., možda je bilo i 1,7 milijuna raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine crisis taking heaviest toll on women, children and elderly – UN officials''| date=19.3. 2015| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50377#.VSJdh9x3XVo}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 1,414,798 raseljenih osoba u Ukrajini, te 925.500 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10. To je ukupno oko 2.300.000 izbjeglica ili raseljenih.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Time je rat u Ukrajini nadmašio broj izbjeglica i raseljenih [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref> Rat je doveo i prekida opskrbe osnovnih potepština, te se tako 1,5 milijuna ljudi na istoku Ukrajine našlo na rubu gladi,<ref>{{cite web|title=Two years of conflict leaves 1.5 million people hungry in eastern Ukraine – UN agency|publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53602#.VyYDEdLRjIU|date= 4. 4. 2016}}</ref> neviđenog u toj državi još od doba [[Holodomor]]a i drugog svjetskog rata.
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do augusta 2015. poginulo je preko 8.000 osoba, dok je preko 17.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} PremaDo posljednim podacima izaprila 2016., poginulobilansa stanje bila je 9.167333 osoba, amrtvih ranjenoi 21.044936 ranjenih.<ref>{{sfncite web|OHCHRpublisher=UN News Centre|3.title=Ukraine: 3.Security 2016Council meets on situation with sense of ‘urgency and hope’|locurl=strhttp://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53816#.VyX--NLRjIU|date=28. 74. 2016}}</ref>
 
Prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, poginulo je najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}
 
Ukrajinska strana navodi da je u ratu poginulo 15.022 osoba: 1.638 ukrajinskih vojnika, 7.577 ruskih vojnika te 5.807 civila.<ref>{{citation|title=''At least 1,638 soldiers killed in Russia’s war against Ukraine''| publisher=Kyiv Post| url=http://www.kyivpost.com/content/ukraine/at-least-1638-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-382732.html| author=Olena Goncharova| date=6.3. 2015}}</ref> Njemačke [[Tajna služba|tajne službe]] su pak procijenila da se broj poginulih u ratu do 2015. možda popeo i do 50.000 žrtava.<ref>{{citation|title=''Ukraine: Sicherheitskreise: Bis zu 50.000 Tote''| url=http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/ukraine-sicherheitskreise-bis-zu-50-000-tote-13416132.html| publisher=Frankfurter Allgeimene Zeitung| date=8.2. 2015}}</ref>
 
===Materijalni i ekonomski gubici===
[[Datoteka:March_of_Peace_(2014-03-15,_Moscow),_occupation_of_the_Crimea_is_a_shame_of_Russia.jpg|right|thumb|250px|Marš mira u Moskvi, 15.3. 2014., kojim se prosvjeduje protiv ruske intervencije u Ukrajini]]
I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} Ekonomski trošak je bio značajan: 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} 31.10., OCHA je navela da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}} Zbog odluke Kijeva o ukidanju rada državne riznice u separatističkim regijama i raspada bankovnog sustava, otežana je raspodjela [[Socijalna skrb|socijalne skrbi]] na tim teritorijima: do 31.10., većina stanovništva nije dobilo isplatu skrbi tri mjeseca, što je bilo osobito teško za starije i nemoćne. Neki radnici u separatstičkim regijama čak su razvili spletke da nezakonito naplate umirovljenicima procesuiranje zahtjeva za primanje penzije od Ukrajine na bankovnoj kartici.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 20-2120–21}} Ukrajina je doživjela težak pad [[BDP]]-a i investicija zbog rata.
 
U Rusiji, Putinu je tijekom rata popularnost porasla na preko 80%. Ipak, nisu se svi Rusi složili sa njegovom politikom: 21.9. u Moskvi je [[Antiratni prosvjedi u Rusiji 2014.|organiziran antiratni prosvjed]] u kojem je nekoliko hiljada ljudi prosvjedovalo za mir u Ukrajini.<ref>{{cite web|publisher=Al Jazeera| title=''Russians rally against Moscow role in Ukraine''| date=22.9. 2014| url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2014/09/russians-stage-anti-ukraine-war-moscow-201492114729171223.html}}</ref> Putin je iskoristio rat i kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref> Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.<ref>{{cite web| title=''Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions''| author=Olga Tanas| url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-24/russia-sees-140-billion-annual-loss-from-oil-sanctions.html| publisher=Bloomberg| date=24.11. 2014}}</ref> Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.<ref>{{cite web| title=''Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline''| url=http://www.bbc.com/news/business-30490082| date=16.12. 2014| author=BBC News}}</ref>
{{Reflist|2}}
</div>
 
== Izvještaji i literatura ==
{{Commonscat|War in Donbass}}
[[Kategorija:2014]]
[[Kategorija:2015]]
[[Kategorija:2016]]
[[Kategorija:Historija Ukrajine]]
[[Kategorija:Ruski ratovi]]