Butan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 97:
U okviru samostanske reforme Drukpa-samostani su izgubili svoje zemljišne posjede, koji su podijeljeni seljacima-bezzemljašima. Egzistencija samostana osigurana je iz državnog budžeta. U [[Nacionalna skupština|Narodnoj skupštini]] osigurano je 15 mjesta za predstavnike klera koje određuje budistički gremium. Duhovni vođa samostanskog reda Drukpa je [[Je Khenpo]] koji uz kralja uživa visoki položaj u političkom sistemu Butana.
[[Datoteka:Bhavachakra.jpg|left|frame|"Kotač života"-Budistička slika iz Butana]]
 
== Privreda ==
{{main|Privreda Butana}}
Butanska valuta je [[Butanski ngultrum|Ngultrum]], čija vrijednost je [[Fiksni devizni tečaj|fiksirana]] prema [[Indijska rupija|Indijskoj rupija]]. Rupija je također prihvaćena kao zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji.
 
I ako je Butanski ekonomija jedna od najmanjih na svijetu,<ref>{{cite web | title=World development idicators | url=http://wdi.worldbank.org/tables | publisher = The World Bank Group | accessdate = 5.3.2014}}</ref> on je naglo porastao u posljednjih nekoliko godina, od osam posto [[2005]]. i 14 posto [[2006]]. godine. Butan je [[2007]]. je imala ekonomiju drugu po redu najbži rastuću na svijetu, s godišnjom stopom ekonomskog rasta od 22,4 posto. To je uglavnom zbog puštanja rada Hidroelektrane Tal. Od [[2012]]. godine prihod po glavi stanovnika je 2.420 dolara.
<ref>{{cite web | title=World development idicators: size of economy | url=http://wdi.worldbank.org/table/1.1 | publisher = The World Bank Group | accessdate = 5.3.2014}}</ref>
 
Privreda Butana se zasniva na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]], [[turizam|turizmu]] i prodaji hidroelektrične energije u Indiju. Poljoprivreda je glavna grana privrede za 55,4 posto stanovništva.<ref>{{cite web|title=GNH Survey 2010|url=http://www.grossnationalhappiness.com/docs/2010_Results/PDF/National.pdf|publisher=The Centre for Bhutan Studies|accessdate = 6. 3. 2014}}</ref> Velika pažnja se posvećuje rukotvorinama, posebno [[Loom (tkanje)|tkanje]] i izrada religiozne umjetnosti. Nedostatak pristupa moru, značio je da Butan nije bio u mogućnosti značajno trguje svojim proizvodima. Butan nema željeznice, mada indijskske željeznice planiraju se povežu sa južnnim Butanom sukladno sporazumu koji je potpisan u siječnju 2005. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.tribuneindia.com/2005/20050126/main5.htm |last=Sharma|first=Rajeev|title=MoUs with Bhutan on Rail Links, Power Projects |publisher=Tribuneindia.com |date = 25. 1. 2011 |accessdate = 6. 3. 2014}}</ref> Butan i Indija potpisale su [[2008]]. sporazum o slobodnoj trgovini, što je dodatno povećalo Butanski uvoz i izvoz na trećim tržištima preko Indije bez carina.<ref>{{cite web |url=http://www.wto.org/english/thewto_e/countries_e/india_e.htm |title=MEMBER INFORMATION: India and the WTO |publisher=[[World Trade Organization]] (WTO) |accessdate = 6. 3. 2014| archiveurl= http://web.archive.org/web/20090422224717/http://www.wto.org/english/theWTO_e/countries_e/india_e.htm| archivedate= 22.4.2009 | deadurl= no}}</ref> Butan je do [[1960]]. godine imao trgovinske odnose s Tibetom, kada je zatvorio granicu s Kinom, nakon priljeva izbjeglica.<ref>{{cite news |url=http://www.atimes.com/atimes/China/JA12Ad02.html |title=In Bhutan, China and India Collide |last=Balaji|first=Mohan|date = 12. 1. 2008. |accessdate = 6. 3. 2014 |publisher=[[Asia Times]]}}</ref>
 
Industrijski sektor je u povojima, a iako većina proizvodnja dolazi iz domaće radinosti, potiče se i industrijska proivodnja. Industrija obuhvaća proizvodnju [[cement]] a, proizvode od [[drvo|drveta]], preradu [[voća]], [[alkoholno piće|alkoholnih pića]] i [[kalcijev karbid]] a. Većina razvojnih projekata, kao što je izgradnja cesta, oslanja se na indijski ugovor o radu. Poljoprivredni proizvodi su [[riža]], [[heljda]], [[ječam]], korijeni usjeva, [[citrus]], [[kukuruz]] po nižim visinama, kao i [[mljekarska industrija]] (uglavnom [ [domaće govedo|krave]] i poneki [[jak]]). U Butanu je primijećen rast u sektoru tehnologije, u područjima kao što su [[zelena tehnologija]] i potrošačkog interneta ([[Elektroničko poslovanje]])<ref>{{cite news|last=Chester|first=Ken|title=A Bhutan tech primer: early signs of startups and e-commerce|url=http://www.techinasia.com/bhutan-tech-startups-ecommerce-primer/|accessdate = 29. 9. 2013|newspaper=Tech in Asia|date = 6. 3. 2014}}</ref>
 
Prihodi od preko 100.000 butanskih ngultrum godišnje se oporezuju, ali veoma mali broj ljudi uspijeva zaradi godišnje toliko novca. Stopa [[inflacija | inflacije]] Butana je procijenjena na oko tri posto u [[2003]]. godini. Butan ima bruto društveni proizvod od oko 2.913 milijardi dolara što ih stavlja na 162. mjestu po veličini gospodarstvo u svijetu. Prihod po glavi stanovnika je oko 1.400 dolara što ih rangira na 124. mjesto u svijetu.{{sfn|CIA—The World Factbook}} Vladini prihodi su ukupno 272 milijuna, a rashodi 350 milijuna dolara. Međutim 60 posto butanskih rashoda financira Ministarstvo vanjskih poslova Indije.<ref>{{cite web|url=http://www.tribuneindia.com/2002/20020301/budget.htm |title=BUDGET |publisher=The Tribune (India) online |accessdate = 6. 3. 2014}}</ref> Butan izvozi [[električna struja|struju]], [[kardamom]], [[gips]], [[drvo]], rukotvorine, cement, [[voće]], [[začini|začine]] i [[drago kamenje]], ukupno 128 milijuna dolara. Uvoz, međutim iznosi 164 milijuna dolara što dovodi do deficita. Glavne stavke obuhvaćaju uvozna [[gorivo|goriva]] i [[maziva]], [[žitarice|žito]], [[strojeva|strojevi]], [[vozilo|vozila]], [[tekstil|tkanine]] i riža. Glavni izvozni partner Butana je Indija, koja uvozi 58,6 posto proizvoda, zatim [[Hongkong]] 30,6 i [[Bangladeš]] 7,3 posto.{{sfn|CIA—The World Factbook}} Pošto je njena granica s Tibetom zatvorena, trgovina između [[Kina|Kine]] i Butana sada gotovo da nema. Butan uvozi najviše iz Indije (74,5%), [[Japan]] a (7,4%) i [[Švedska|Švedske]] (3,2%).
 
=== Poljoprivreda ===
{{main|Poljoprivreda u Butanu}}
Udio poljoprivrednog sektora u [[Bruto domaći proizvod|Bruto domaćem proizvodu]], smanjena je s oko 55% koliko je bilo [[1985]]. na 33% [[2003]]. godine. Vlada je [[2013]]. godine najavila da će Butan postala prva zemlja u svijetu sa 100 posto organske poljoprivrede.<ref>{{cite web |url=http://www.theguardian.com/global-development/poverty-matters/2013/feb/11/bhutan-first-wholly-organic-country|title=Bhutan set to plough lone furrow as world's first wholly organic country |publisher=[[Gardijan (novine)|The Guardian]] online |date = 11. 2. 2013 |accessdate = 5. 3. 2014}}</ref>
 
=== Saobraćaj i transport ===
{{main|Transport u Butanu}}
[[Datoteka:Paro Airport, Paro, Bhutan.JPG|thumbnail|[[Aerodrom Paro]] jedini međunarodni aerodrom u državi]]
==== Vazdušni saobraćaj ====
[[Aerodrom Paro]] je jedini Međunarodna zračna u Butanu, a nalazi se 6 kilometara od grada [[Paro (grad)|Paro]] u dolini [[paro (rijeka)|istoimene rijeke]] na 2.237 metara m nadmorske visine. Zbog okolnih vrhova visokih 5.500 m zračna Paro se smatra jednom od najzahtjevnijih na svijetu.<ref>[http://www.boeing.com/commercial/aeromagazine/aero_23/737-700Bhutan.pdf 737-700 Technical Demonstration Flights in Bhutan]</ref> Osim aerodroma Paro, u Butanu postoje i aerodromi [[Aerodrom Barthpalathang|Barthpalathang]] i [[Aerodrom Jongphula|Jongphula]] koji služe za domaće letove.<ref>[http://www.kuenselonline.com/modules.php?name=News&file=article&sid=13325 Domestic air service to take wing soon]</ref>
 
==== Železnički saobraćaj ====
Butan nema željeznicu, iako je sklopio sporazum s Indijom povezati južni Butan s [[Indija|Indijom]] izgradnjom pruge u dužine od 18 - (km) -. Pruga bi išla od sela [[Hasimara]] u [[Zapadni Bengal|Zapadnom Bengalu]] do sela [[Toribari]] u Butanu.<ref name="times2009">{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article6970997.ece |work=The Times |date = 30. 12. 2009. |title=Isolated Buddhist kingdom of Bhutan to get its first railway link |last=Page|first=Jeremy|publisher=Times Newspapers Ltd |accessdate = 5. 3. 2014}}</ref>
 
==== Drumski saobraćaj ====
Istočno-zapadni koridor povezuje [[Phunčoling]] na jugozapadu i [[Trašigang]] na istoku zemlje. Put prolazi kroz [[Vangdi-Phodrang]], [[Trongsa|Trongsa]] i druga važna mjesta. Put povezuje glavni grad [[Thimphu]] s drugim većim gradovima, s [[Paro (grad)|Parom]] i [[Punakha|Punakha]]. Kao i ostali putevi u Butanu, tako i kolnik na istočno-zapadnom koridoru nije u najboljem stanju zbog obilnih [[kiša]] i [[klizište|klizišta]].<ref>{{Cite book|last=Zeppa|title=Beyond the Sky and the Earth: A Journey into Bhutan|first=Jamie|publisher=[[Penguin Books|Penguin]]|year=2000|isbn=978-1-57322-815-2|url=http://books.google.com/books?id=383rWqWgga8C}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kuenselonline.com/modules.php?name=News&file=article&sid=4775|title=Icy Roads Claim Lives|publisher=[[Kuensel]] online|date = 4. 12. 2004.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kuenselonline.com/modules.php?name=News&file=article&sid=16502|title=Landslide at Dzong Viewpoint|last=Yeshi|first=Samten|publisher=[[Kuensel]] online|date=24.8 2010|accessdate = 5. 3. 2014}}</ref>
 
== Povijest ==