Razlike između izmjena na stranici "Čajniče"

Obrisano 13 bajtova ,  prije 6 godina
m
Čišćenje
No edit summary
m (Čišćenje)
| načelnik = ?
}}
'''Čajniče''' je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]].
 
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska]].
 
== Stanovništvo ==
=== Naseljena mjesta ===
Avlija, Batkovići, Batotići, [[Batovo (Čajniće)]], Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Dubac, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Hunkovići, Ifsar (Ifsak), Kamen, Kapov Han, [[Karovići]], Krstac, Lađevci, Luke, Makotići, [[Međurječje]], Metaljka, [[Milatkovići]], Milijeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prative, Prvanj, Slatina, Sočajniče, Staronići, [[Stopići]], [[Sudići]], Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Umčari i Zaborak.
 
== Uprava ==
== Historija ==
Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] i srpskog kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]]. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466).
 
* Crkva Vaznesenja Hristovog i crkva Uspenja Bogorodičinog, graditeljska cjelina. Nalaze se na sjevernom dijelu grada. Crkva Vaznesenja Hristovog – Stara crkva pripada grupi jednobrodnih crkava, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Nema tačnih podataka o vremenu njene gradnje, ali se zna da je obnavljana 1893. godine. Crkva Uspenja Bogorodičinog – Nova crkva počela se graditi 1857. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena eksplozijom, koju su italijanski vojnici izazvali u crkvenoj porti i obnovljena je 1959.
* Džamija sa haremom u Đakovićima, ostaci graditeljske cjeline
* Džamija u Međurječju sa haremom (Maldovan-pašina džamija), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
* [[Čajničko evanđelje]] koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro. Čajničko jevanđelje jedino je srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena i u vlasništvu je srpske pravoslavne crkve u Čajniču. O tome kako je rukopis dospio u Čajniče, nema sigurnih podataka. Čajničko jevanđelje nastalo je vjerovatno početkom XV vijeka, a prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, poluustavom bosanskog tipa. Predpostavlja se da je Čajničko jevanđelje nastalo na dvoru feudalca Pavla Radenovića (čija se zemlja protezala od Sarajeva do istočne Bosne).
* Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u [[Međurječje|Međurječju]], historijsko područje
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju [[Sudići]], historijsko područje
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima ([[Karovići]]), historijsko područje
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje
* Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju [[Sudići]], historijsko područje
* Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
* Staro vojničko groblje na području Hrtar u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje
* „Mramorovi“ – Nekropola sa stećcima Dubac u [[Batovo (Čajniče)|Batovu]], historijsko područje <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=25 Nacionalni spomenici u Čajniču]</ref>
 
== Sport ==
 
== Reference ==