Gabriele D'Annunzio – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Dramski pisci; dodana kategorija Italijanski dramski pisci pomoću gadgeta HotCat
Nema sažetka izmjene
Red 15:
}}
 
'''Gabriele D'Annunzio''', rođen pod imenom ''Gaetano Rapagnetta D'Annunzio''<ref>Puno ime i prezime njegova oca bilo je Francesco Paolo Rapagnetta D'Annunzio, jer je prezimenu s kojim se rodio dodao prezime svog ujaka Antonija D'Annunzija; v. A. Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Carabba, Lanciano, 1938, http://www.italialibri.net/autori/dannunzio.html, te http://www.istrianet.org/istria/history/1800-present/dannunzio/index.htm</ref>, ([[Pescara]], [[12. ožujka]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera]], [[1. ožujka]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
'''Gabriele d'Annunzio''', rođen pod imenom ''Gaetano Rapagnetta'' ([[Pescara]], [[12. 3.|12. ožujka]] [[1863|1863.]] – [[Gardone Riviera]], [[1. 3.|1. ožujka]] [[1938|1938.]]) bio je talijanski pjesnik, dramaturg, pustolov i nacionalistički političar, poznat kao osnivač kratkotrajnog [[Italijansko regenstvo Kvarnera|Italijanskog regenstva Kvarnera]], samoproglašene države na području današnje [[Rijeka (grad)|Rijeke]], a koga mnogi smatraju duhovnom pretečom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] i njegovog [[fašizam|fašističkog]] pokreta.
 
Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni inspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]].
 
== Životopis ==
[[Datoteka:PoscardFiume1921.jpg|230px|minijatura|desno|Na [[razglednica|razglednici]] iz [[Rijeka|Rijeke]] [[1921]]. godine.]]
Gabriele dD'Annunzio je bio podrijetlom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]{{nedostaje izvor|date=August 2011}}. Rođen je u [[Pescara|Pescari]] , pokrajinau [[Abruzzo|Abbruzzu]], kao sin bogatog zemljoposjednika i gradonačelnika grada čije je ime izvorno bilo Francesco Paolo Rapagnetta, a kojem je on poslije dodao dprezime svog ujaka D'AnnunzioAnnunzija.<br />
 
U šesnaestoj godini mu je otac financirao objavu prve zbirke pjesama ''Primo vere''. Od tada gradi karijeru pisca koji se ističe svojim slobodoumnim i lascivnim stilom, kao i načinom života.
<br />
Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] boravi u [[Francuska|Francuskoj]] gdje surađuje sa skladateljem [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] na ''Muci svetog Sebastijana'' kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.
 
== Politika ==
D'AnnunzioAnnunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. Njegova vlastita otvorena politička gledišta koja su izronila prilikom stvaranja Ustava (''Carta del Carnaro'') [[SlobodnaTalijanska Državauprava Rijekaza Kvarner|SlobodneTalijanske Državeuprave Rijekaza Kvarner]] (Carta del Carnaro ) kojeg je izradio u suradnji sas sindikalistom[[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je dD'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine.
De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu dD'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite gospodarskeprivredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebaltrebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države.
Većinu[[Benito stvariMussolini]] vezanihje zaod dimtatorskoD'Annunzija vladanjenaučio većinu vještina koje je koristio Benitoza Mussolinidiktatorsko jevladanje, naučiokao odto d'Annunzijasu: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim , okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.
 
D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika , korištenjekorištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusovogricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]].
 
D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]].
 
== D'Annunzio i Rijeka ==
[[Slika:Stamp Fiume 1920 25c Annunzio.jpg|left|150px|thumb|D'Annunzio 1920. na [[poštanska marka|poštanskoj marci]].]]
[[Slika:Fiume cheering D'Annunzio.jpg|mini|Riječani pozdravljaju D'Annunzija 1920. godine]]
[[Datoteka:Zeljeznicki most preko Rjecine 1920 s022.jpg|mini|Željeznički most preko [[Rječina|Rječine]] srušen za Krvavog Božića 1920. godine]]
 
Predstavnici riječkih talijanaša nude talijanskom pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme [[Rijeka|Rijeku]] i da je pridruži [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]].
On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak talijanskih legionara [[11. rujna]] [[1919.]] iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv ''dei Legionari'').<br />
 
Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili je talijanskom zastavom.<br />
 
[[Guvernerova palača]] postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.<br />
 
Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]].<br />
 
Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.<br />
 
[[24. prosinca]] ujutro talijanske regularne vojne postrojbe napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]].
Kako bi se osigurali od napada sa [[Sušak|Sušaka]], legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. <br />
 
Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen.
Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana.
Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]).<br />
 
D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. siječnja]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije.
 
== Suparništvo s Mussollinijem ==
 
D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na Etiopiju.
 
== Djela ==
=== Pripovjetke ===
* Terra vergine (1882)
* Le novelle della Pescara (1884-1886)
 
=== Romani Pripovjetke===
* Il''Terra piacerevergine'' (18891882.)
* ''Le novelle della Pescara'' (1884.-1886.)
* Giovanni Episcopo (1891)
* L'innocente (1892)
* Il trionfo della morte (1894)
* Le vergini delle rocce (1895)
* Il fuoco (1900)
* Forse che sì forse che no (1910)
 
=== Kazališna djela Poezija===
* ''Primo vere'' (1879)
* Terra''Canto verginenovo'' (1882)
* ''Poema paradisiaco'' (1893)
*Pet knjiga od ''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi'' (1903–1912)
**''Maia (Canto Amebeo della Guerra) ''
**''Elettra
**''Alcyone ''(''Halcyon'' - ISBN 0-415-96745-7)
**''Merope
**''Asterope (La Canzone del Quarnaro)
*''Ode alla nazione serba'' (1914)
 
===Romani===
* ''Il piacere'' (1889.)
* ''Giovanni Episcopo'' (1891.)
* ''L'innocente'' (1892.)
* ''Il trionfo della morte'' (1894.)
* ''Le vergini delle rocce'' (1895.)
* ''Il fuoco'' (1900.)
* ''Forse che sì forse che no'' (1910.)
 
===Kazališna djela ===
* Sogno d'un mattino di primavera (1897.)
* Sogno d'un tramonto d'autunno (1897.)
* La Gloria (1899.)
* Più che l'amore (1906.)
* Le Chèvrefeuille (1910.)
* Il ferro (1910.)
* Le martyre de Saint Sébastien (1911.)
* Parisina (1912.)
* La Pisanelle (1913.)
 
=== Tragedije ===
 
* ''La Giocondacittà morta'' (1899.)
=== Tragedije ===
* ''La città mortaGioconda'' (1899.)
* ''Francesca da Rimini'' (1902.)
* La Gioconda (1899)
* Francesca''L'Etiopia dain Riminifiamme'' (19021904.)
* L'Etiopia'La infiglia fiammedi Jorio'' (1904.)
* ''La fiaccola sotto il moggio'' (1905.)
* ''La nave'' (1908.)
* ''Fedra'' (1909.)
* La figlia di Iorio (1904)
 
== Eksterni linkovi ==