Razlike između izmjena na stranici "Izborni cenzus"

Obrisana 2 bajta ,  prije 4 godine
m/м
nema sažetka uređivanja
m/м (robot kozmetičke promjene)
m/м
U svom užem, odnosno uobičajenom, smislu izborni cenzus, često navođen i kao '''izborni prag''', se odnosi na biranje kandidatskih lista u [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom izbornom sistemu]], odnosno označava minimalni broj glasova, odnosno njihov postotak u odnosu na ukupan broj glasova, na temelju kojih ta lista može ući u predstavničko tijelo i sudjelovati u raspodjeli mandata. Najpoznatiji primjer takvog izbornog cenzusa jest izborni sistem za [[nemačka|njemački]] federalni i pokrajinske parlamente, koji dozvoljava raspodjelu mandata samo onim strankama i kandidatskim listama koji osvoje 5 % glasova. U Njemačkoj, a i drugim zemljama, se njegovo uvođenje tumačilo potrebom da se stabilizira politička scena, odnosno pristup vlasti ograniči na [[umjerenost (politika)|umjerene]], a zapriječi [[ekstremizam|ekstremističkim]] opcijama s ruba političke scene.
 
S druge strane, izborni cenzus, pogotovo kada je postavljen visoko - za što se kao najekstremniji primjer navodi [[Turska]] sa 10 % - je čest predmet kritika s obzirom da svojim postojanjem kompromitira glavnu svrhu proporcionalnog sistema, odnosno iskrivljuje volju biračkog tijela isto onako, a nekada čak i više od [[većinski izborni sistem|većinskog sistema]]; tako je, na primjer, u Rusiji 1995. godine je čak 45 % glasova "propalo" jer su dani strankama izmeđuispod cenzusa.
 
U nastojanju da se izbjegnu takvi problemi, neke su zemlje uvele posebne kriterije za izbor [[manjinska stranka|manjinskih]] zastupnika i stranaka, odnosno uvele podjelu na više [[izborna jedinica|izbornih jedinica]] koje pogoduju manjim strankama s jakom regionalnom bazom.