Jovan Dučić: Razlika između izmjena

Obrisano 256 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
 
== Biografija ==
O godini rođenja postoje sporovi i nejasnoće. Pero Slijepčević navodi da je Dučić rođen, najvjerojatnije, 1872. u Trebinju. Veći broj istraživača tvrdi da je rođen 1874. [[Svetozar Ćorović]] u svojim sjećanjima navodi (prema M. Miloševiću, '' Rani Dučić '') da je Dučićeva godina rođenja 1872. Datum rođenja bi mogao biti 15 lipnja ili 15 . srpnja. [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti | SANU]] kao datum rođenja navodi 5/17. veljača 1871.
 
Dučićev otac Andrija bio je trgovac. Poginuo je u Hercegovačkom ustanku [[1875]]. godine, a pokopan u [[Dubrovnik]] u. Majka Jovanka je umrla 1900. године.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/casopisi_pretrazivi_po_datumu/bosanska_vila/1900/08/b015-16#page/22/mode/1up Jovanka Dučić - osmrtnica, Bosanska vila, kolovoz 1900. godine] </ ref> Pored Jovana i Milene imala je dvoje djece iz prvog braka s Šćepanom Glogovcem (Ristu i Soku). Osnovnu školu učio je u mjestu rođenja. Kada se obitelj preselila u [[Mostar]], upisuje trgovačku školu. Učiteljsku školu pohađa u [[Sarajevo | Sarajevu]] 1890-1891. godine i [[Sombor]] u gdje maturira 1893. učiteljevao je kratko vrijeme po raznim mjestima, između ostalog u [[Bijeljina | Bijeljini]], odakle su ga [[austrougarska | austrougarske]] vlasti protjerale zbog patriotskih pjesama "Otadžbina" ( " '' 'Ne trza te užas b'jede, nit 'te trza užas rana / Mirno spavaš, mila majko, teškim sankom uspavana' '"') i "Oj Bosno". <ref> {{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:481772-Magdalena-prvo-Ducicevo-nadahnuce|title=Magdalena, prvo Dučićevo nadahnuće | work = [[Večernje novosti]] | date = 8. 4/2013 | accessdate = 20. 4/2016}} </ ref> Zbog njih Dučić biva stavljen pod istragu, a zatim, u svibnju [[1894]]. godine, vlasti ga protjeruju iz grada. Odmah nakon progonstva, pjesnik nije mogao naći učiteljsku službu gotovo nigdje, pa se zapošljava u manastirskoj školi u [[Žitomislići | Žitomisliću]].
 
[[Datoteka: Ivan Ducic.jpg | mini | lijevo levo| Jovan Dučić kao veleposlanik]]
Kao učitelj radi u Mostaru od 1895. do 1899. Član je društva Gusle. U društvu sa [[Aleksa Šantić | Šantićem]] stvorio je književni krug i pokrenuo časopis [[časopis Zora | Zora]]. Posljednje godine boravka u Mostaru, zajedno s prijateljem i piscem Svetozarom Ćorovićem, uhićen je i otpušten s posla. Iste godine odlazi na studij u Ženevu, na Filozofsko-sociološki fakultet. Proveo je skoro deset godina na strani, najviše u [[Ženeva | Ženevi]] i [[Pariz]] u. Za to vrijeme održava veze s prijateljima piscima iz Mostara, upoznaje [[Jovan Skerlić | Skerlića]] u Parizu, surađuje s mnogim listovima i časopisima (Letopis, Zora, [[Srpske književni glasnik]]). Na ženevskom sveučilištu je svršio prava i potom se vratio u [[Srbija | Srbiju]]. Godine 1907. u Ministarstvu vanjskih dijela Srbije dobiva službu pisara. Od [[1910]]. je u diplomatskoj službi. Te godine postavljen je za atašea u poslanstvu u Carigradu, a iste godine prelazi na isti položaj u Sofiji. Od 1912. do 1927. službuje kao sekretar, ataše, a potom kao otpravnik poslova u poslanstvima u [[Rim]] u, [[Atena | Ateni]], [[Madrid]] ui [[Kairo | Kairu]] ( 1926-1927), kao i delegat u Ženevi u Društvu naroda. Potom je privremeno penzionisan. Dvije godine kasnije vraćen je na mjesto otpravnika poslova poslanstva u Kairu.
 
Biran je za dopisnog člana [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti | Srpska kraljevske akademije]], a za redovitog člana izabran je [[1931]]. Sljedeće godine postavljen je za zastupnika u [[Budimpešta | Budimpešti]]. Od 1933. do 1941. prvo je poslanik u Rimu, potom u Bukureštu, (gdje je [[1937]]. Godine postavljen za prvog [[Jugoslavija | jugoslavenskog]] diplomatu u rangu ambasadora u [[Bukurešt]] u), a do raspada Jugoslavije zastupnik je u Madridu.