Po završetku rata general Kadijević je nastavio profesionalnu službu u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, u kojoj je obnašao dužnost političkog komesara divizije, nastavnika u Višoj vojnoj akademiji JNA, komandanta divizije, načelnika štaba korpusa, pomoćnika komandanta armije i dr. Završio je Višu vojnu akademiju JNA i Ratnu školu JNA. Godine [[1963]] je završio ''Koledž za zapovjednike i generale [[Američka vojska|Američke vojske]]'' ([[engleski|engl.]] ''US Army Command and General Staff College''). Bio je savezni sekretar za narodnu obranu od [[15. 5.]] [[1988]] do [[8. 1.]] [[1992]] godine, i efektivno je zapovijedao i rukovodio, odnosno na drugi način vršio efektivnu kontrolu nad jedinicama JNA i TO-a i dobrovoljačkim jedinicama koje su djelovale u koordinaciji sa JNA i pod njenim nadzorom.
Dana [[12. februara|123.]] [[Mart|marta]] [[1991.]] godine, kao savezni ministar obrane SFR Jugoslavije, general Kadijević je nazočio sjednici [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] na kojoj su još bili: general [[Blagoje Adžić]], [[Bogić Bogićević]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]), admiral [[Stane Brovet]], [[Nenad Bućin]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]]), [[Borisav Jović]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]]), [[Jugoslav Kostić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]]), [[Stjepan Mesić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]), [[Riza Sapunxhiu]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|AP Kosova]]) i [[Vasil Tupurkovski]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]]). Na toj je sjednici general Kadijević izjavio da se izazivanjem [[građanski rat|građanskoga rata]] stvaraju uvjeti za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu [[Marioneta|marionetskih]] režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava [[Oružane snage SFRJ|Oružanih snaga SFRJ]] s istim protivnikom kao i [[1941.]] godine. Napomenuo je da je strani faktor već uvelike tu, najavljujući i svoju vojnu nazočnost, te da su tu i domaće [[Kvisling|kvislinške]] snage, [[Fašizam|fašističke]], [[Ustaše|ustaške]], [[Četnici|četničke]], [[Bela Garda (Slovenija)|belogardijske]], [[Balli Kombëtar|balističke]] i [[Bugarska|bugarofilske]].<ref name="yt">[http://www.youtube.com/watch?v=TxZjGazwZPs Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ (12. narta 1991.) 1/4.] [[YouTube]], 20. augusta 2011. (pristupljeno 13. decembra 2013.)</ref> Na toj sjednici je u ime Oružanih snaga SFRJ i [[Savezni ministar obrane SFRJ|Štaba vrhovne komande]] iznio je slijedeće prijedloge za rješavanje krize u Jugoslaviji:<ref name="yt"/>
1.) ''Odmah donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja na cijelom teritoriju SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti sa [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|ustavom]] SFRJ i saveznim zakonima.''<ref name="yt"/>
