Velika Moskovska Kneževina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 5:
Kada su [[Mongoli]] [[Mongolska invazija Rusije|napali]] teritorije [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], [[Moskva]] je bila beznačajna trgovačka postaja u kneževini [[Vladimir-Suzdalj]]. Iako su Mongoli spalili Moskvu u zimu [[1238]]. i opljačkali je [[1239]], udaljenost Moskve i pošumljena oblast su pružali neku sigurnost od mongolskih napada i okupacije, a brojne reke su pružale pristup [[Baltičko more|Baltičkom]] i [[Crno more|Crnom moru]] i regionu [[Kavkaz]]a.
 
Moskva se u letopisima prvi put spominje 1147. godine. U to doba ona je bila tek jedno utvrđenje na južnom obodu suzdaljske teritorije. Moskovska kneževina tada nije obuhvatala ni ceo izvor reke Moskve ni njeno ušće. Pored ovog finskog imena, Moskva je bila poznata i kao Kučkovo. Jurij Dolgoruki se smatra osnivačem Moskve, dok je prvi Kremlin podignut 1156. godine.
 
Važni faktori za razvoj Moskve u ono što će postati Moskovska država je bila činjenica da je njom upravljalo nekoliko knezova koji su bili ambiciozni i odlučni, a umeli su da iskoriste povoljan geografski položaj i dobru naseljenost svoje oblasti. Prvi vladar Moskovske kneževine [[Danilo I]] je bio najmlađi sin [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]], kneza Vladimir-Suzdalja. Danilo I je počeo da širi svoju kneževinu osvajanjem gradića [[Kolomna]] i osiguranjem nasleđivanja grada [[Pereslavl-Zaleski|Pereslavl-Zaleskog]] svojoj porodici. Danilov sin [[Jurij III Danilovič]] je kontrolisao ceo sliv reke [[Moskva (reka)|Moksve]] i proširio se na zapad zauzevši [[Možajsk]]. Zatim je napravio savez sa vrhovnim vladarom ruskih knezova, [[Uzbeg kan]]om od [[Zlatna horda|Zlatne horde]] i oženio se njegovom sestrom. Kan mu je dozvolio da uzme titulu Velikog kneza Vladimir-Suzdalja, što mu je omogućilo da se meša u poslove [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]] na severoistoku.